BiH na 96 mjestu na listi najbogatijih i najsiromašnijih zemalja

Prema najnovijoj listi najbogatijih zemalja, koju je oslanjajući se na podatke MMF-a objavio magazin “Global finance”, BiH se nalazi na 96. mjestu, sa BDP-om od 13.513 dolara po glavi stanovnika, a što je daleko od najbogatijih zemalja.

S druge strane, kada je region u pitanju Srbija se nalazi na 85. mjestu sa BDP-om od 16.090 dolara, dok je Hrvatska na 61. mjestu sa BDP-om od 26.216 dolara po glavi stanovnika, a najbolje rangirana u regionu je Slovenija, koja se nalazi na 41. mjestu sa BDP-om od 36.826 dolara.

Kako stoji u izvještaju “Global Finance”-a, standardna metodologija za mjerenje bogatstva date zemlje u odnosu na druge je utvrđivanje prosječnog bogatstva svakog stanovnika u toj zemlji.

Stručnjaci smatraju kako bi bruto društveni proizvod BiH mogao rasti aktiviranjem enormnih prirodnih resursa.

Međutim, dodaju da je u prethodnim godinama došlo do odsustva konkretne i produktivne ekonomske politike, pa stoga ne daju nikakvu nadu da će BDP realno rasti.

Naprotiv, skromna stopa ekonomskog rasta od tri odsto godišnje nije dovoljna za sustizanje zemalja regiona.

ŠTA ZA JEDNU ZEMLJU ZNAČI BITI BOGATOM ?

Na šta mislimo kada primjenjujemo termine kao što su “najbogatija” i “najsiromašnija”  zemlja? Ako se samo uzme u obzir bruto domaći proizvod (BDP) – ukupna vrijednost robe i usluga proizvedenih unutar svake nacije – tada je najbogatijih pet zemalja u svijetu po redu: Sjedinjene Američke Države, Kina, Njemačka, Japan i Velika Britanija. Ipak, ova rang lista nam ne govore mnogo o relativnim životnim uslovima.

Slično tome, najsiromašnijih pet su, po redu, Tuvalu, Nauru, Kiribati, Maršalska ostrva i Palau. Ove zemlje ne daju mnogo u godišnjoj proizvodnji uglavnom zato što su tako veoma male – ništa više od tačaka u Tihom okeanu na mapi svijeta. Opet, zbirni brojevi nam ne govore mnogo o životnim uslovima.

Preciznija slika životnih uslova počinje dijeljenjem ukupne proizvodnje sa brojem ljudi, gledajući na BDP po glavi stanovnika. BDP po glavi stanovnika govori malo više o tome koliko prihoda može biti dostupno svakoj osobi. Ipak, šta je sa fluktuacijama valuta? Ili različitim troškovima potrebnih stvari kao što su hrana, odjeća i smještaj? Da bismo znali da li su građani neke zemlje bogati, moramo imati činjenicu o tome koliko mogu da kupe. Dakle, moramo imati konačne faktore prilagođavanja kupovnoj moći.

Naše tabele najbogatijih i najsiromašnijih zemalja na svijetu za 2016. godinu koriste podatke MMF-a za BDP po glavi stanovnika, što je prilagođeno paritetu kupovne moći (PPP). BDP-PPP omogućavaju bolje poređenje životnog standarda, jer PPP uzima u obzir troškove života i stope inflacije, a ne samo devizne stope, što može narušiti stvarne razlike u prihodima. To je mjera koju većina ekonomista preferira za uspoređivanje životnih uslova i ekonomske snage među zemljama.

Vrijednosti su izražene u tekućim međunarodnim dolarima, do najbližeg cijelog dolara, što odražava promjenu deviznog kursa jedne godine (2018) i prilagođavanje PPP-u, navodi se na kraju.

(Akta.ba)