Evropska unija priprema paket ekoloških projekata “Zelena agenda” za zemlje zapadnog Balkana na kojoj će zajedno raditi Evropska komisija i visoki predstavnik za spoljnu politiku, naglašeno je u usvojenom dokumentu “Evropska zelena politika”.
Dokument, koji je iz Komisije proslijeđen Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu, predviđa ekološka i energetska partnerstva s ovim zemljama s ciljem smanjenja ovisnosti o prljavim tehnologijama poput uglja, nafte i mazuta. Iako još nisu definisani konkretni projekti, niti konačna suma koja će biti izdvojena u ove svrhe, u dokumentu je istaknuto da će najmanje 25 odsto svih sredstava za naš region biti usmjereno u ekološke projekte poput vjetroelektrana, solarnih panela, elektromobiliteta i drugih mjera.
To bi značilo da bi našem regionu u narednom petogodišnjem periodu na raspolaganju za zelene projekte mogle biti milijarde evra grantova i kredita s vrlo niskim kamatnim stopama koje bi se mogle “izbiti” iz ostvarene dobiti.
“Uzročnici klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta su globalni i nisu ograničeni nacionalnim granicama. EU može iskoristiti svoj uticaj, ekspertize i finansijske resurse da pokrene svoje susjede i partnere da se priključe održivim mjerama”, naglašeno je.
Krajnji cilj ovih mjera je, kako je istaknuto, da do 2050. godine Evropa bude karbon neutralna, odnosno da ne ispušta više ugljen-dioksida u atmosferu od one količine koju uspije apsorbovati. Postavljen je međucilj da do 2030. godine Evropa emituje 55 odsto ugljen-dioksida u odnosu na 1990. godinu, s težnjom da se taj broj spusti na 50 odsto.
“Kako bi se ostvarile ove mjere, Komisija će do juna 2021. pregledati, predložiti i promijeniti sve politike koje se odnose na klimu, uključujući i moguće proširenje sistema trgovine emisijama na nove sektore”, naglašeno je u dokumentu. Pojašnjenja radi, trgovina emisijama je mjera koju zemlje primjenjuju kako bi zagađivače natjerale da plaćaju za zagađenja koja ispuštaju u vazduh, ili otkupljuju kvote zagađenja od zemalja koje su svoja zagađenja već smanjila. Time se stimuliše smanjenje zagađenja i finansijske beneficije zemljama koje su to već učinile, što doprinosi smanjenju ukupnih emisija gasova koji doprinose klimatskim promjenama.
Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU, kaže za “Nezavisne” da se obnovljivi izvori energije spominju i u analitičkom izvještaju EU te podsjeća da je i na samitu zapadnog Balkana u Poznanju postignuta zajednička izjava o prelazu na čistu energiju.
“EU pruža značajnu podršku sektorima zaštite okoline i klime kroz svoje mehanizme finansiranja. Prethodna pomoć u sektoru okoliša pružena u okviru IPA u periodu 2007-2016. prelazi iznos od 110 miliona evra. Međutim, u okviru IPA II, BiH dobija samo umanjeni iznos sredstava zbog nedostatka strategija na nivou cijele zemlje u određenim sektorima, uključujući energetiku i okolinu”, upozorila je ona.
Evropski savjet za spoljne poslove u svojoj analizi ističe da postoje najmanje četiri razloga zbog kojih bi EU morala uključiti i zapadni Balkan. Prvi razlog se, kako navode, odnosi na to da su energetski sistemi Balkana i EU već uvezani, a dalja integracija će ionako biti nastavljena.
Osim toga, kako naglašavaju, zapadni Balkan već ima razvijenu mrežu obnovljivih izvora energije poput hidroelektrana, čiji se kapaciteti mogu dalje širiti. To, kako ističu, može pomoći smanjenju ukupnih evropskih emisija. Četvrti razlog se, kako je naglašeno, odnosi na to da bi politika usklađivanja cijena energenata mogla izostaviti naš region, što je scenario koji savjetuju da treba izbjeći.
Oni savjetuju da bi jedna od sistemskih mjera mogla biti subvencionisanje instaliranja solarnih elektrana na površinama površinskih ugljenskih kopova, a postoje i kadrovi koji bi se lako mogli reedukovati za zapošljavanje u ovom sektoru.
“Ključne međunarodne finansijske institucije, poput Evropske investicione banke ili EBRD-a i Svjetske banke, imaju jaku klimatsku politiku. Nedavno se EIB, najveća kreditna banka na svijetu, povukla iz finansiranja svih fosilnih projekata i najavila da će svoje finansije uskladiti s ciljevima Pariske konferencije do kraja 2020”, istakli su.
