Broj turista iz arapskih zemalja koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu u stalnom je porastu, no državna kasa od njih skoro da nema nikakve koristi, pokazala su istraživanja.
Bosanskohercegovače rijeke, jezera, vodopadi i planine sve više su zanimljivi turistima iz Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije ali i drugih arapskih zemalja. No, najveći broj njih u našu zemlju dolazi posredstvom stranih turističkih agencija, a u Sarajevu ih najčešće dočekuju ilegalni turistički vodiči i neprijavljeni prijevoznici, pa Bosni i Hercegovini od takvih turista ostaje samo novac od hrane ili pokojeg suvenira.
Od arapskih turista najviše zarađuju posrednici koji im u BiH obezbjeđuju smještaj, prijevoz do izletišta i druge programe, a uzimaju procenat od hotela, prijevoznika i restorana u koje goste vode na ručak, objasnili su.
No, ni tu se cijela stvar ne završava. Račun za usluge koje takozvani turistički vodiči naplate, primjerice, od taksista je u konvertibilnim markama, a oni taj iznos Arapima prikazuju u eurima, na čemu imaju duplu zaradu, mimo procenta koji su dogovorili ranije sa, naprimjer, gazdom nekog ugostiteljskog objekta.
Jedan od sagovornika Patrie je kazao da je grupu arapskih turista od Sarajeva do Jajca i nazad odvezao po cijeni od 700 KM, dok je vodič koji mu je našao taj posao od turista uzeo 700 eura.
Asja Hadžiefendić-Mešić, PR Turističke zajednice Kantona Sarajevo kazala je za agenciju Patria da su joj poznate malverzacije koje se u BiH dešavaju kada je riječ o arapskim gostima, ali da je to za sada jako teško ispraviti.
– Arapske goste najčešće dovode njihovi državljani koji su ranije zbog studija ili iz drugih razloga boravili jedan period u BiH – rekla je Hadžiefendić-Mešić.
– Povezani su s našim ljudima iz BiH i sada je ta linija veoma razvijena i jaka. Mnogo je turista iz arapskih zemalja koji dolaze tim linijama u BiH, ali ne možemo imati uvida u njihov broj. Posjećuju Jajce, Mostar, Bjelašnicu i druge prirodne ljepote naše zemlje – dodala je Hadžiefendić-Mešić.
Turizam u BiH veoma je perspektivan privredni potencijal, koji je sve više u porastu.
– Ali, istovremeno, to je jedna od privrednih grana u kojoj možda ima i najviše propusta i koju hitno treba urediti – rekla je Hadžiefendić-Mešić.
Trafika|Ba|NAP
