To je rezultat zajedničkog istraživanja njemačkog i švicarskog Instituta za ekonomsku politiku. No, dok se tržišta uređenih zemalja polako stabilizuju, teret ekonomske krize kod nas, uglavnom, snose građani.
Inflacija, nakon što je stigla u sve dijelove svijeta, tu je da ostane, smatraju stručnjaci. Trenutno je na istorijskom maksimumu – gotovo osam procenata u eurozoni. No, tržišta uređenih zemalja se polako stabilizuju.
Npr. građani Njemačke za 18 maraka danas mogu da kupe ono što mi plaćamo 28 maraka, iako njihova prosječna plata iznosi oko 3,5 hiljade eura. Kod nas – malo više od 500 eura. Kako preživjeti poskupljenja?
Dok na svjetskom nivou cijene proizvoda osjetno padaju, a tržišta uređenih zemalja se oporavljaju, u Bosni i Hercegovini cijene i dalje divljaju. Izostaje konkretna reakcija nadležnih.
“Tu država, odnosno entiteti, moraju preuzeti ključnu ulogu. Da inspektorati pojačan nadzor vrše kako bi se odluke entitetske o neposrednoj kontroli cijena primijenile do kraja”, izjavio je Saša Marić, ombudsmеn za zaštitu potrošača BiH.
Slobodno formiranje cijena ne treba da znači haos na tržištu, upozoravaju ekonomisti. U vrijeme globalne ekonomske krize država mora da nađe način i zaštiti građane, a jedna od mogućnosti su, kako kažu, pojačane inspekcijske kontrole i kažnjavanje ‘lovaca u mutnom’.”
“Ako biste samo jednu prodavnicu, piljaru, tržni centar označili crvenom trakom i adekvatno kaznili, vidjeli biste kako bi cijene mirovale”, dodaje i Zoran Pavlović, ekonomista.
Val poskupljenja pokrenut pandemijom korona virusa ojačan je aktuelnim sukobom na istoku Evrope, koji ne prestaje. Gotovo da nema energenta za koji ne plaćamo veće cijen. Posljedično ni proizvoda ili usluge. Dok evropske zemlje, manje ili više uspješno, traže modele za prevazilaženje krize, građanima BiH u izbornoj godini ne ostaje mnogo prostora za optimizam, piše BHRT.
(Haber.ba)
