Dio nuklernog arsenala bivšeg Sovjetskog Saveza lociran na ukrajinskoj teritoriji. Ukrajina je predala Rusiji tokom devedesetih godina prošlog stoljeća u zamjenu za garancije Moskve da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Nakon pripajanja poluotoka Krim Rusiji, političari i analitičari izražavaju bojazan da bi sadašnji odnos Rusije prema Ukrajini mogao minirati napore na sprečavanju širenja nuklernog oružja u svijetu.
Okupacija Krima je kršenje garancija o poštivanju suvereniteta Ukrajine koje je Rusija dala ocjena je, pored ostalih, i francuskog ministra spoljnih poslova Laurenta Fabiusa. Tokom susreta sa brazilskim kolegom, Fabius je izjavio da je izvjesnije da bi se druge nuklerno naoružane zemlje, nakon dešavanja sa Ukrajinom, mnogo teže mogle odreći te vrste naoružanja, a one bez nuklernog oružja nastojati domoći tog oružja.
Slične toj političkoj ocjeni su i procjene analitičara. Rusija je prekršila Budimpeštanski memorandum potpisan 1994. godine smatra James Goldgeier, dekan Fakulteta za međunarodne odnose univerziteta American i dodaje:
“Rusija, Britanija i Sjedinjene Države garanti su teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine. Aneksija Krima je rusko očigledno kršenje tog sporazuma.”
To bi moglo imati vrlo negativne posljedice u sprečavanju širenja nuklearnog naoružanja, ističe Goldgeier:
“U suštini šalje se signal svakoj drugoj državi da dva puta promisli da li da se odrekne nuklernog oružja, ili da li da odustane od nuklernog naoružavanja. Da je Ukrajina sada imala nuklerno oružje, Rusija vjerojatno ne bi tako lako, ili ne bi nikako, išla protiv Ukrajine.”
Dary Kimball, čelnik američke Asocijacije za kontrolu naoružanja (nevladina organizacija), smatra da Budimpeštanski memorandum nije bio obavezivanje Zapada da i oružanom silom štiti ukrajinski suverenitet. Ruski potezi na Krimu snažno podrivaju međunarodnu stabilnost i povjerenje, kaže on:
“Taj incident, ako na njega na pravi način ne odgovore Sjedinjene Države i naši saveznici u Evropi, može uzdrmati povjerenje u sigurnosne garancije u koje nas uvjeravaju nuklerne sile, stalne članice Vijeća sigurnosti.”
Ukrajina nije željela zadržati nuklerno oružje bivšeg Sovjetskog Saveza smatra analitičar Instituta za spoljnu politiku John Haines i ističe:
“Taj arsenal bio je zastario, u stanju koje je bilo teško održavati. Vjerojatno je bilo opasnije imati ga na svojoj teritoriji nego čuvati ga kao sredstvo odvraćanja od napada druge zemlje.”
Dary Kimball ocjenjuje da će druge zemlje koje budu odlučivale da li da odustanu od nuklernog oružja, konačne odluke temeljiti i na drugim faktorima:
“Zemlje koje bi mogle odlučuiti da eliminiraju nuklearne arsenale, uključujući i Sjevernu Koreju, uradiće to na osnovu aranžmana koji idu mnogo dalje i dublje od političkih dokumenata kojima im se daju sigurnosne garancije.”
Da li će biti negativnih posljednica ruske aneksije Krima, odnosno kršenja garantiranog teritorijalnog intergriteta i suvereniteta Ukrajine, na globalno sprečavanje širenja nuklernog naoružanja pokazaće vrijeme. Za sada, političari i analitičari upozoravaju da tih posljednica može biti.
Trafika|Ba|VOA
