Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Zukić je u intervjuu za Klix.ba govorio o radu ove komisije od koje znatno ovise mnogi privrednici.
Nadležna je za regulaciju tržišta kapitala, što se, između ostalog, odnosi na vrijednosne papire, brokere, berzu, kompanije za upravljanje fondovima te banke ovlaštene za izvršavanje poslova depozitara.
Do prije nekoliko mjeseci je bila u fokusu javnosti zbog toga što se zbog političkih peripetija čekalo duže od 20 mjeseci na imenovanje članova komisije.
Osim Zukića, za članove komisije imenovani su Esad Dželilović, Predrag Mlađen, Romeo Zelenika i Matej Živković koji je i u prethodnom sazivu bio član. Privrednici su do imenovanja upozoravali da se izostankom imenovanja ugrožava njihovo poslovanje. Kako su upozoravali, bile su blokirane stotine miliona KM.
Zukić je u intervjuu govorio o prioritetima u radu Komisije za vrijednosne papire FBiH, šta je potrebno za unapređenje finansijskog tržišta entiteta, ali i cijele države, koje su ključne promjene koje je digitalizacija donijela na finansijskom tržištu i koje su najveće opasnosti po sigurnost finansijskog tržišta.
Komentarisao je i ono što je uslijedilo nakon prošlogodišnjeg ranjavanja člana Komisije Mateja Živkovića u sarajevskom naselju Dobrinja.
Šta su trenutno prioriteti u radu Komisije?
Komisija za vrijednosne papire FBiH je u ovom sazivu imenovana u septembru 2021., nakon što je njen rad bio blokiran skoro dvije godine zbog nepostojanja kvoruma. Tokom blokade rada Komisije na čekanju je bilo nekih 600 predmeta, zbog čega je na investiranje čekalo 40 miliona KM.
Zadovoljstvo mi je reći da je Komisija, s izuzetkom nekoliko predmeta koji čekaju rješavanje već duži niz godina, riješila sve predmete koje su njeni uposlenici obradili, čekajući imenovanje novog saziva. Od oktobra 2021. do danas Komisija je održala 70 sjednica na kojima je razmotrila više od 2.000 predmeta.
Vjerujemo da je ovo podatak koji zorno oslikava spremnost članova i uposlenika Komisije da unaprijede trenutno stanje na tržištu vrijednosnih papira te vrate povjerenje javnosti i medija u ovu instituciju.
Komisija je u decembru 2022. usvojila program rada za 2023., kojim su definisani prioritetne i ostale aktivnosti. Trenutni fokus je na primjeni pravilnika o izvještavanju i objavljivanju informacija, donesenim u oktobru 2022., prema kojem su svi obveznici izvještavanja dužni registrovati se na portalu Komisije namijenjenom za izvještavanje.
Sve sa ciljem unapređenja transparentnosti na tržištu vrijednosnih papira. Komisija je i za tu namjenu kreirala novu internetsku stranicu kao mjesto na kojem su dostupni svi podaci o njenom radu.
Komisija nastavlja s unapređenjem odnosa sa drugim nadležnim organima u FBiH i na državnom nivou. Tu bih naglasio činjenicu da smo poduzeli aktivnosti na unapređenju saradnje sa ostalim regulatorima tržišta kapitala te sporazume koje smo zaključili sa Finansijsko-informatičkom agencijom i Finansijskom-financijskom policijom FBiH.
Kontakte koje smo uspostavili sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine i Tužilaštvom Kantona Sarajevo svakodnevno jačamo, sarađujući na istraživanju različitih krivičnih djela, pa i djela organizovanog kriminala.
Želim istaći da je Komisija nadležnim istražnim organima dostavila određen broj izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, o čemu ćemo svakako pravovremeno izvještavati javnost.
Nastavit ćemo i aktivnosti na predlaganju izmjena postojećih zakonskih okvira, s naglaskom na oblasti za koje smo tokom aktivnosti na njihovoj primjeni utvrdili određene nedorečenosti, a to namjeravamo postići u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima.
Želja nam je ojačati obrazovnu funkciju Komisije kako bismo unaprijedili profesionalizam učesnika na tržištu i time osnažili ekonomiju FBiH.
Šta smatrate da je potrebno učiniti kako bi se unaprijedilo finansijsko tržište FBiH, ali i cijele države?
Nedovoljno razvijeno tržišta kapitala je i uzrok i posljedica strukturalnih slabosti ekonomije FBiH i države Bosne i Hercegovine. Ograničenja postoje i na strani ponude, u smislu dostupnog tržišnog materijala, i na strani potražnje.
Latentni nedostatak tržišnog materijala će vjerovatno produbiti negativan utjecaj krize u narednom periodu s obzirom na to da mnoga društva neće biti u stanju premostiti probleme u vezi s likvidnosti samo zaduživanjem kod banaka. Društvima za nove poslove i restrukturiranja nedostaje finansiranje dioničkim kapitalom.
Osiguravanje finansiranja dioničkim kapitalom je neophodan uslov za prevazilaženje krize izazvane pandemijom, kako u periodu oporavka, tako i za modernizaciju privrede Bosne i Hercegovine.
Smatram da ovo može biti prilika za oporavak i dalji razvoj tržišta kapitala, odnosno prilika za investiranje slobodnih sredstava investicijskih fondova na tržištu kapitala u FBiH, pa tako i u cijeloj državi.
Uspostava i unapređenje saradnje među regulatorima finansijskog tržišta u zemlji i u regiji je također prilika za napredak. S tim u vezi, Komisija je poduzela aktivnosti za uspostavljanju poslovne saradnje s regulatorima tržišta kapitala Republike Srpske i Brčko distrikta te radi na iniciranju aktivnosti koje će za rezultat imati poboljšanje uslova za poslovanje i investiranje u Bosni i Hercegovini.
Koje su ključne promjene koje je digitalizacija donijela na finansijskom tržištu?
Zahvaljujući digitalnoj transformaciji ubrzan je razvoj inovacija u finansijskoj industriji u koje se mogu uvrstiti razvoj FinTech tehnologije, kao što su blockchain tehnologije i digitalni oblici novca te kriptovalute.
One se na razvijenim finansijskim tržištima koriste za različite namjene, pa i kao alternativni izvori finansiranja, a da bi se upravljalo povezanim rizicima usvojeni su odgovarajući zakonski okviri.
Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini je od svojih početaka dijelom digitalizovano, budući da su vrijednosni papiri po svojoj definiciji, shodno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, prenosive isprave u nematerijaliziranom obliku – elektronskom zapisu.
Za potpunu digitalizaciju poslovanja na našem finansijskom tržištu, kako bismo se barem donekle približili stepenu razvoja kojem težimo, neophodno je usvajanje zakonskih okvira usklađenih s propisima Evropske unije, a kojim se omogućava korištenje elektronskog potpisa koji bi bio priznat i izvan granica naše države.
Time bi se unaprijedilo pružanje usluga građanima, pojednostavilo poslovanje javnih ustanova te unaprijedio poslovni ambijent zahvaljujući bržem i lakšem poslovanju, odnosno kako bi se u potpunosti iskoristile sve olakšice koje elektronski potpis donosi. Za sve to je neophodna i politička volja.
Ono što Komisija, kao vrhovni regulator tržišta kapitala u FBiH, u svom radu može učiniti prije nego se stvore bolji uslovi na nivou Bosne i Hercegovine jeste svim obveznicima olakšati primjenu propisa koje je donijela. Tako je početkom ove godine kreirala novu internetsku stranicu na kojoj se u realnom vremenu može pristupiti podacima iz registara koji se vode kod Komisije.
Putem naše web stranice obveznici izvještavanja na tržištu kapitala mogu, nakon što se registruju, Komisiji dostaviti sve propisane izvještaje, čime je u značajnoj mjeri olakšano njihovo poslovanje i bitno smanjena količina dokumentacije koja je ranije dostavljana putem obične pošte.
Komisija će u narednom periodu nastaviti raditi na unapređenju usluga koje nudi emitentima vrijednosnih papira i ostalim učesnicima na tržištu kapitala.
Koje su najveće opasnosti po sigurnost finansijskog tržišta?
I mi u Komisiji pratimo dešavanja na globalnom finansijskom tržištu, koja su pod posebnom lupom nakon što su u Sjedinjenim Američkim Državama početkom marta zatvorene dvije banke, a ubrzo nakon toga je došlo i do pada vrijednosti dionica švicarske Swiss banke.
Naravno da cijeli svijet strahuje od ponavljanja globalne finansijske krize iz 2008., ali u ovom trenutku se ne može prognozirati da će do toga i doći. Činjenica jeste da se može očekivati nastavak rasta inflacije, pa i kamatnih stopa, ali bi utjecaj na naše tržište trebao biti značajno manji nego što je to slučaj s razvijenim tržištima u Evropi.
Ako se izuzmu globalne pojave, finansijsko tržište FBiH, odnosno tržište vrijednosnih papira, u najvećoj je opasnosti bilo u periodu tokom kojeg Komisija, kao nadzorni i regulatorni organ, zbog nedovoljnog kvoruma, nije bila u mogućnosti donositi odluke u vezi s nezakonitim aktivnostima dijela učesnika na tržištu kapitala.
Time je veći značaj imenovanja novog saziva Komisije, koji od svoje inaugurirajuće sjednice predano radi na dekriminalizaciji ovog tržišta, o čemu svjedoče i izvještaji o počinjenim krivičnim djelima koje je dostavila nadležnim tužilaštvima.
S obzirom na to da je finansijsko tržište visoko digitalizovano, jasno je da sve češći hakerski napadi predstavljaju značajan rizik po njegovu sigurnost.
Zahvaljujući strogoj primjeni propisa, ali i visokoj svijesti učesnika na tržištu kapitala, sve institucije čine napore da preduprijede moguću štetu od ovakvih napada na integritet tržišta, a Komisija pri nadzoru redovno provjerava njihovu usklađenost s važećim propisima.
Među aktivnostima koje Komisija redovno provodi jeste i praćenje primjene propisa za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti.
Član Komisije Matej Živković je u ranijim medijskim istupima izjavio da ga posebno pogađa to što je izostala reakcija Komisije nakon njegovog ranjavanja. Kritikovao je i rad Komisije. Kako komentarišete njegove navode?
I članovi i uposlenici Komisije zatečeni su istupima kolege Živkovića u medijima, kao i brojnim neistinama koje su o ovoj instituciji iznesene u nekim od medija.
Naše iznenađenje je tim veće, jer nas je kolega Živković nakon prvog napada na njega, mjesec dana prije nego će biti ranjen, zamolio da o tom napadu ne komuniciramo ni s kim. Istog dana kad je dr. Živković ranjen, dvojica članova Komisije otišla su u bolnicu kako bi u svoje i ime Komisije učinili sve što je u tom trenutku bilo moguće učiniti za kolegu Živkovića.
Bili smo podrška njegovoj supruzi u prvim danima po ranjavanju kolege Mateja, a tokom cijele godine njegovog odsustva s posla radi liječenja i oporavka bili u kontaktu s njim, osigurali mu korištenje svih zakonom datih prava, pa i posjetili ga tokom oporavka.
Želim podsjetiti da se Komisija oglasila vrlo brzo nakon što se desio ovaj nemili događaji i strogo smo osudili napad na dr. Živkovića.
Što se kritika, pa i pritisaka na rad Komisije tiče, neobično je da kolega Živković, koji je član Komisije još od 2004., kritikuje nas koji smo imenovani i prvi put se susreli s radom ove institucije u septembru 2021.
Dr. Živković je od inaugurirajuće sjednice ovog saziva, od oktobra 2021., kao zamjenik predsjednika Komisije, imao priliku da svoja konkretna saznanja ili sumnje u određene procese ili osobe, uz adekvatne dokaze, iskoristi kako bi pokrenuo disciplinske postupke protiv osoba koje navodno sumnjiči, što on nije učinio.
Moram reći da smo zbog neutemeljenih tvrdnji koje je kolega u svojim medijskim nastupima iznio prisiljeni istražiti njegovo postupanje, a posebno aktivnosti u vezi s licima protiv kojih je Komisija ovog mjeseca nadležnim tužilaštvima dostavila izvještaje o počinjenim krivičnim djelima.
Komisija se od prvog dana nakon svog imenovanja stavila na raspolaganje nadležnim istražnim organima i bilježi uspješnu saradnju koja je u određenim slučajevima krunisana potpisivanjem sporazuma o saradnji, pa će se, shodno tome, spomenutim organima obratiti i u zaštiti svojih prava i interesa, čak i ako to znači podnošenje novih krivičnih prijava.
Klix.ba / Visoko.co.ba
(Visoko.co.ba)
