Vrijednost čaja je u njegovoj bogatoj historiji, činjenici da je to napitak kojeg su konzumirali kineski carevi, koji se kroz stoljeća prenosio trgovačkim putevima u sve krajeve svijeta i cijenio kao vrijedna roba.
Danas se čaj cijeni zbog širokog raspona njegovih blagotvornih efekata po cijeli organizam i činjenice da zbog raznovrsnosti čaja svako može pronaći nešto što mu u potpunosti odgovara.
Adnan Smajić je prvi bosanskohercegovački certificirani sommelier za čaj. Inače, ljekar po obrazovanju odlučio je da se posveti svojoj prvoj ljubavi, onoj prema vrhunskom čaju. Želja mu je da Sarajevu ponudi mjesto kakva postoje u cijelom svijetu, te je i otvorio radnju visokokvalitetnih čajeva “Franz & Sophie“. To je prva takva radnja u Sarajevu i BiH, te jedinstveno mjesto za degustaciju i uživanje u čaju. Adnan Smajić za časopis Hubih govori o svojoj radnji, te o ljubavi prema svom poslu.
1. Za početak nam recite otkud ljubav prema ovom neobičnom poslu?
Sama priroda ovog posla je veoma dinamična, uvijek se ima nešto novo pročitati, isprobati i ponuditi kupcima. Mnogo je manje stresan od ljekarskog posla kojim sam se prije bavio i prijala mi je ta promjena, a prija mi i dan-danas.
2. Kako je krenuo Vaš rad somelijera? Kako je zapravo sve počelo?
S obzirom na to da sam živio u Njemačkoj i da se za vrijeme života tamo nisam mogao navići na njihovu kafu, tražio sam alternativu za unos kofeina. Tu alternativu sam našao u čaju i cijeli taj svijet me zaintrigirao. Odlučio sam više vremena posvetiti tome i steći formalno obrazovanje u toj oblasti. Ta odluka je rezultirala pohađanjem i završavanjem akademije za čaj. Za četiri mjeseca, koliko je obuka trajala, imao sam priliku naučiti o vrstama čaja, njihovim blagotvornim dejstvima, razlikovati dobar i loš čaj. Vrhunac cijele obuke bila je praksa u jednoj radnji čaja koja je trajala tri sedmice i gdje sam svo stečeno teoretsko znanje mogao primijeniti, ali i steći uvid u praktično poslovanje jedne takve radnje. Nakon sticanja certifikata somelliera za čaj i povratka u Bosnu i Hercegovinu počinje priča o „Franz & Sophie“.
3. U Sarajevu imate i svoju čajdžinicu, ”Franz & Sophie”? Otkud ideja za otvaranjem i kako su građani reagovali?
Otvaranje ”Franz & Sophie svijeta čaja” bio je, pored načina da svoje znanje proširim i nastavim koračati putem kojim sam odlučio poći, moj pokušaj približavanja kulture čaja našem društvu. Cilj mi je bio pokazati ljudima da je čaj mnogo više od praha iz kesice koji lijepo oboji vodu u šoljici, da je to tradicija stara hiljadama godina i za neke narode neizostavan dio svakodnevnog života. Isprva su ljudi prilazili sa skepticizmom i nesigurnošću, donekle i nezainteresovanošću, ali se to kroz godine i isprobavanje različitih čajeva znatno promijenilo. Lijepi su trenuci kada ljudi uđu u radnju, kažu da piju čaj samo kada su bolesni, a onda probaju nešto novo što do tada nisu i kupe kesicu tog istog čaja kojeg će praviti kući. Takvi primjeri najljepše pokazuju da ljudi uviđaju da je čaj napitak u kojem se itekako može uživati.
4. Šta piju građani BiH?
Iako mi se nekad čini da smo narod i društvo kojem kafa teče u krvi, sve češće ljudi dolaze i traže neku zanimljiviju alternativu za kafu. U tom pogledu su jaki čisti crni čajevi apsolutni pobjednici i sve više ljudi se odlučuje za jutarnju šolju crnog čaja sa mlijekom, iako su omiljeni i zeleni čajevi, biljne mješavine, jako zanimljiva južnoafrička biljka rooibos koja ne sadrži kofein i, za ljeto neizostavni, ledeni čajevi pripremljeni od voćnih mješavina.
5. Koje vrste čajeva imate i odakle? Možete li neke izdvojiti?
Čajevi koje imam u ponudi dolaze skoro iz svakog kutka svijeta, s obzirom na to da je čaj u mnogim zemljama omiljeno piće. Mogu se naći kineski, japanski, indijski, tajvanski, južnoamerički čajevi, te nekoliko vrsta koje su endemične samo za određena područja. Mogao bih istaknuti jako zanimljiv kenijski crni čaj, s obzirom na to da ljudi često ne mogu povezati ovu afričku zemlju sa proizvodnjom čaja. Posebnu satisfakciju mi predstavlja što kupcima mogu ponuditi japanske zelene čajeve koji su specijaliteti u cijelom svijetu, matchu (prah zelenog čaja bogat izuzetno antioksidansima) te tzv. „leteće čajeve“, crne čajeve iz prvih berbi koji se transportuju avionom kako bi do ljubitelja čaja došli maksimalno svježi.
6. Znamo da su čajevi zdravi, no možete li jedan izdvojiti kao najzdraviji i zbog čega?
Na to je pitanje teško i poprilično nezahvalno odgovoriti, imajući u vidu da svaka klasa čaja nosi svoju posebnost, neovisno o količini kofeina (teina) koja se dobije kao krajnji produkt. Polifenolni produkti u čaju imaju širok spektar djelovanja, a mnogo je studija urađeno kako bi se na ovo pitanje što bolje i preciznije odgovorilo. Najbolji bi odgovor na ovo pitanje uslijedio tek nakon postavljanja još jednog pitanja: „ Za koju svrhu? Detoksikacija? Problemi sa nesanicom? Normalizacija krvnog pritiska?“ Iako su čajevi koje ja nudim prvenstveno namijenjeni uživanju, ipak nastojim sa kupcima porazgovarati i pomoći im da se odluče na onaj koji će im biti najbolji ukoliko ga traže za neku posebnu zdravstvenu svrhu.
7. Koji Vam je u radnji najskuplji čaj, a koji najjeftni? Kako se inače cijene kreću?
Cijena čaja je u direktnoj vezi sa samom vrstom čaja, načinom obrade lista, vremenu koje se posveti dobijanju krajnjeg produkta, i slično. Iako se cijene nekad znaju drastično promijeniti i na globalnom tržištu, trudim se da cijene budu prilagođene džepu bh. kupaca, tako da ne moraju previše razmišljati i vagati da li izdvojiti novac za jednu kesicu čaja. Za većinu čajeva u ponudi cijene se kreću u rasponu od 4 do 5,5 KM za 50 g organskog čaja, dok su malo skuplji bijeli i oolong čajevi zbog svoje osjetljivosti i specifičnog načina proizvodnje, gdje se svaki korak u proizvodnji čaja odvija ručnim branjem i preradom. Vrhunski bijeli, japanski zeleni i crni čajevi su po cijeni od 20 do 40 KM za 50 g.
8. Kada je najbolje vrijeme za piti čaj?
Nema nekih striktnih ograničenja u konzumaciji čaja, sve dok se ne pretjeruje. Čaj se može piti ujutro za razbuđivanje, tokom dana za održavanje energije i fokusa, a neke biljne mješavine i navečer za umirivanje i bolji san. Za svaku priliku se može naći čaj koji joj najbolje odgovara.
9. Šta daje posebnu vrijednost čaju?
Vrijednost čaja je najprije u njegovoj bogatoj historiji, činjenici da je to napitak kojeg su konzumirali kineski carevi, koji se kroz stoljeća prenosio trgovačkim putevima u sve krajeve svijeta i cijenio kao vrijedna roba. Danas se čaj cijeni zbog širokog raspona njegovih blagotvornih efekata po cijeli organizam i činjenice da zbog raznovrsnosti čaja svako može pronaći nešto što mu u potpunosti odgovara.
10. Kako definirate koji čaj je kvalitetan, a koji nije?
Svaka klasa čaja ima svoju specifičnost i set kriterija po kojima se može utvrditi kvalitet, ali se uvijek najviše pažnje obraća na svježinu, oblik, veličinu, cjelovitost i boju listova, način na koji su listovi obrađeni… Prisustvo grančica u finalnom produktu ne smije se desiti, osim kod čaja u čijem su sastavu isključivo grančice i koji je jedna posebna priča. Nakon ovakvog vizuelnog pregleda, značajnu ulogu u utvrđivanju kvalitete ima i miris, ukoliko se može osjetiti svježina u mirisu, to je poprilično dobar indikator da će i pripremljeni čaj biti na najvišem nivou. Što se samog napitka tiče, postoje neke smjernice za pripremu kao što su temperatura vode i vrijeme koje listovi moraju da odstoje kako bi otpustili najbolju aromu, a ne tanine koji daju određenu gorčinu čaju. Svakako, treba voditi računa o količini i ne pretjerivati, kako se ne bi dobio preintenzivan napitak koji nema specifičan okus za taj čaj.
(Izvor: hubih.sfera.ba)
