Međutim, sada biste mogli potpuno da zaboravite na alkohol, ili u velikoj mjeri, budući da je nedavna studija otkrila da čak i umjerena količina alkohola utiče da mozak brže stari.
U najnovijoj studiji, objavljenoj u časopisu PLOS Medicine, istraživači su prikupili podatke od 20 965 učesnika, prosječne dobi od 55 godina. Dok 2,7% uključenih nije pilo alkohol, preostali su pili u prosjeku 18 jedinica svake nedjelje. Da to stavimo u perspektivu, to je otprilike isto kao šest većih čaša vina. Ako više volite pivo, onda će vas zanimati da je to isto kao sedam i po limenki vašeg omiljenog napitka. To se pokazalo previše kada je u pitanju očuvanje zdravlja mozga.
“U najvećoj studiji dosad otkrili smo da je ispijanje više od sedam jedinica alkohola nedjeljno povezano s nakupljanjem gvožđa u mozgu”, rekla je Anja Topivala sa Univerziteta u Oksfordu, koja stoji iza studije, za EurekAlert! “Više gvožđa u mozgu povezano je s lošijim kognitivnim performansama. Akumulacija ovog metala mogla bi biti u pozadini kognitivnog pada povezanog s alkoholom”.
“Istraživači su otkrili da je umjereno konzumiranje alkohola povezano s većim nakupljanjem gvožđa u bazalnim ganglijima, skupini regija mozga koje nam pomažu u obavljanju kognitivnih, emocionalnih motornih funkcija”, za Eat This, Not That! izjavila je dr Ema Lang, registrovana nutricionistkinja dijetetičarka, klinička profesorka na Univerzitetu u Gruziji i nacionalni portparol Akademije za ishranu i dijetetiku. “Više doze gvožđa u bazalnim ganglijima bile su povezane s lošijim mjerama kognitivnih funkcija”.
“Mozak je vrlo osjetljiv na promjene u metabolizmu gvožđa”, kaže Lang, objašnjavajući da ovaj metal u mozgu uzrokuje kognitivni pad. “Abnormalno visok nivo gvožđa u mozgu povezan je s oksidativnim stresom, što dovodi do oštećenja neurona i odumiranje ćelija.”
Savjeti za smanjenje unosa alkohola
Ako želite da smanjite količinu alkohola koju pijete kako biste izbjegli potencijalno starenje mozga, Lang kaže da biste mogli “da birate lagana alkoholna, nealkoholna ili bezalkoholna pića”. Osim toga, “jedna ili dvije čaše vode uz svako piće pomoći će u suzbijanju prekomjerne konzumacije, kao i izbjegavanje pijenja alkohola na prazan želudac”.
Međutim, “iako bi neki ljudi mogli da se zabave u zamjeni svojih alkoholnih pića bezalkoholnim alternativama, onima koji pate ili se oporavljaju od zavisnosti nikako se ne preporučuje da ih probaju jer bi alternative mogle da pojačaju želju za pijenjem alkohola”. Zaista, Lang primjećuje da “zdravstvene posljedice konzumiranja alkohola i te kako zavise od pojedinca, njegovog zdravstvenog stanja i lijekova koje uzima”.
Na kraju, Lang kaže: “Ako imate tendenciju prekomjernog pijenja ili primijetite da alkohol uzrokuje probleme u vašem životu, preporučili bismo savjetovanje i programe oporavka. Vaš ljekar primarne zdravstvene zaštite takođe može da vas posavjetuje o odgovarajućim resursima. Ako ne pijete, ne preporučuje se da počinjete”, piše Eat This, Not That!, prenosi Citymagazine.
(Haber.ba)
