Za građane ove zemlje nedjelja je neizvjesna, a za političare neobična. U Evropi jer je radna, a nama jer je cilj bio za sto natjerati 16 lidera bh. parlamentarnih stranaka. Jedan je već ispao, drugi još razmišlja, ostali su kofer spremili. A šta je cilj sastanka i s kojim očekivanjima političari putuju u Bruxelles? Svi kažu – međunarodna zajednica pred njih će staviti dokument.
Radni sto spreman, a na čelu Charles Michel. Oko njega stolica mnogo jer mnogo je i lidera u našoj zemlji – političkih. A pozvani svi zajedno. Tema, službeno, mapa evropskog puta, neslužbeno – mapa puta nakon izbora. Odnosno, kako spriječiti blokadu provedbe izbornih rezultata u oktobru. Većina ih bez razmišljanja ide. Čović još neodlučan. No, o njemu kasnije. Počnimo od onih što ne idu jer ih je manje. Službeno, samo jedan – Fahrudin Radončić.
“Prvo, Radončić ima neodgodive lične obaveze, a drugo, u SBB-u smatraju da opozicija nema potrebe potpisivati bilo kakve dokumente o smirivanju stanja u Bosni i Hercegovini jer su takvu situaciju izazvale i dalje izazivaju vladajuće stranke i njihovi politički sateliti, a ne SBB ili opozicija”, saopćeno je iz SBB-a.
Pa u tom tonu podsjetimo da je prošli mjesec Michel ovaj sastanak dogovorio upravo s predstavnicima vladajuće trojke. Doduše, s Dodikom se sastao nasamo. S Čovićem i Izetbegovićem zajedno. A spremni su tada bili svi – i za put u Brisel, i za potpisivanje dokumenta, i za reformu.
“Gospodin Michel je bio s nama prije nekih 15 dana, mi smo to pripremili, dokument je pripremljen. Idemo, faktički, da ga u Briselu prihvatimo, eventualno potpišemo. Da smanjimo tenzije u Bosni i Hercegovini, da se uklone blokade koje živimo, da se obave mirni i fer izbori i da pokrenemo Bosnu i Hercegovinu na njenom Evropskom putu”, istakao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
A hoće li put Bruxellesa predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović još nije siguran. Razlog – sudionici sastanka. Prihvatljivo bi mu, kaže, bilo da razgovore nastave neumski pregovarači. Ali ne i prisustvo baš svih predsjednika političkih stranaka, kako je to u Bruxellesu zamišljeno.
“Uz to se dodalo da je ideja da se pozovu tri člana Predsjedništva. Ja sam vrlo jasno kazao da ja neću sjediti u istoj dvorani gdje sjede dva bošnjačka člana Predsjedništva, izborna je kampanja i ne pada mi na pamet da uđem u jednu takvu utakmicu, a još manje da na bilo koji dokument stavim zajedno potpis s ta dva bošnjačka člana Predsjedništva”, rekao je Čović.
U prijevodu: u Bruxelles ide i Željko Komšić. Ali poziv nije dobio kao član Predsjedništva nego predsjednik DF-a. Stoga, možda, ipak bude prihvatljiv. Na sastanak će i još jedan član Predsjedništva – čelnik SNSD-a Miorad Dodik. A i njemu sporno mnogo toga: od miješanja međunarodne zajednice, toga što je državni parlament baza izbora sudionika, pa do samog sadržaja dokumenta.
“Traže mnoge stvari da se istaknu u toj rezoluciji. Jedna od tih je da mi osuđujemo agresiju Rusije na Ukrajinu. Vjerujem da postoji koncenzus kod nas iz Republike Srpske da ćemo reći da osuđujemo rat, nismo mi ti koji treba da kvalifikujemo šta je agresija, šta nije agresija, da li jeste ili nije i tako dalje”, poručio je Dodik.
A Trojka i još neke opozicione stranke kažu da isprva na sastanak nisu planirali. No, sada tvrde, samo budale ne mijenjaju mišljenje, a ozbiljnost promijenjenog pristupa međunarodne zajednice obećava. Stoga, u Bruxelles idu, ali s jasnim stavom.
“Naravno, insistirajući na tome da ono što su rješenja moraju biti rješenja koja će biti na putu euroatlantskih integracija u skladu s evropskim standardima, a neće biti rješenja koja će nas vraćati unazad”, istakao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.
Dakle, kako sada stvari stoje, najmanje 14 od 16 pozvanih lidera iza zatvorenih vrata na neformalnom sastanku razgovarat će o sudbini zemlje. Činjenici da neki od njih međusobno ne razgovaraju dodajmo i to da je izborna godina. Stoga, od njih možemo očekivati svašta. No što očekivati od međunarodne zajednice?
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
