“Po Ustavu BiH država ima ustavnu obavezu da provede fer, demokratske i slobodne izbore. To je ustavni nalog koji je jači od bilo čega”, istakao je advokat Nedim Ademović u Dnevniku D.
“Izbori su ogledalo demokratije i ne možete biti pripadnik demokratske zajednice pravnih i demokratskih država ukoliko niste u stanju da organizujete i provedete fer i demokratske izbore.”
Navodi da BiH trenutno nije funkcionalna država.
“I što se prije pogledamo u goledalo mislim da će nam mnogo lakše biti jer ćemo znati odakle ćemo krenuti. Mi u zadnjih deset godina samo gomilamo probleme i u ovom momentu ne možemo i nemamo kapaciteta da provedemo međunarodno-pravne naloge Evropskog suda za ljudska prava. Mi nemamo kapaciteta da formiramo federalnu vlast. Ne možemo se oduprijeti unutrašnjoj secesiji koja se odvija. Ne možemo da na međunarodnom diplomatskom planu zaustavimo vanjsku agresiju crtanja unutrašnjih granica BiH. Naši javni dužnosnici su na crnim listama itd., završivši tim da mi nismo u stanju obezbijediti novac za izbore. Mi smo na dnu dna zato što je država korumpirana, percepcija korupcije je katastrofalna. Prema tome mi smo država vjerovatno samo ih nekih karitativnih razloga još uvijek članice Vijeća Evrope, mi ustvari tome ne pripadamo. Zato mislim da međunarodna zajednica mora ozbiljno shvatiti ili pokušati da shvati gdje se mi trenutno nalazimo i da ovo nije samo sigurnosno pitanje koje se sad aktiviralo poslije invazije Rusije na Ukrajinu, već se ovdje radi o tome da li ova država uopšte u stanju da funkcioniše bez intervencionizma međunarodne zajednice ili ne.”
Ademović pojašnjava da smo zadnjih 15 godina proveli uz odsustvo intervencionizma međunarodne zajednice zato što je PIC odlučio da preuzme pasivnu ulogu i da proces odlučivanja prebaci na domaće aktere.
“Međutim, 15 godina je dokaz da mi nismo to u stanju uraditi. Ja zaista mislim da, ne samo iz sigurnosnih razloga kako bi se spriječio uticaj Rusije i destabilizacija regiona i BiH kao vrlo ranjive tačke u tom regionu, već iz razloga funkcionalnosti države da međunarodna zajednica mora ozbiljno razmisliti da li će opet promijeniti u potpunosti kurs za 180 stepeni i preuzeti proaktivnu ulogu u smislu nametanja odluka kako bi BiH zaista učinila funkcionalnom državom kako ne bi došli u situaciju da od pojedinih lidera, pojedinaca ili autokratskih grupa država zavisi od toga da li će ona biti funkcionalna ili ne.”
Politika može i smije odlučivati samo u okvirima međunarodnih ustavnih i pravnih standarda
Naglašava da se u BiH proces održavanja izbora koči od strane HDZ-a zato što njihovi javni dužnosnici opstruišu donošenje neophodnih odluka koje nisu uopšte u njihovoj diskreciji.
“Ne postavlja se pitanje da li ili ne takve odluke donijeti. Moraju ih donijeti, ali ih ne donose da bi primorali međunarodnu zajednicu u BiH i građane BiH da pristanu na reformu Izbornog zakona BiH u smislu daljnje etnonacionalizacije. Međunarodni zvaničnici koji su u zadnjih 20-ak godina bili poprilično oportuni u smislu da nisu tretirali BiH u smislu standarda koji se poštuju u njihovoj državi. Prihvatit će sve što je neophodno ne bi li bio mir u BiH. Ako nema izbora oni ne mogu svojim poslodavcima u međunarodnim organizacijama opravdati svoj mandat u BiH i zbog toga će vršiti pritisak da se održe izbori. Jer ukoliko ne bude izbora Bih bi zaista mogla u toj međunarodnoj infrastrukturi da kolabira kao država i da oni dožive lični poraz kao međunarodni zvaničnici koji nisu ispunili svoj zadatak i naravno ucjenjuje se BiH da će im se uskratiti jedno od elementarnih demokratskih prava da svake četiri godine dadnu legitimitet svojim predstavnicima kako bi vladali, upravljali državom kao neki servis za građane oni koji su dobili glasove.”
Ademović smatra da se ne radi o tome da li treba pristati na uslove samo jedne strane ili ne.
“Politika može i smije odlučivati samo u okvirima međunarodnih ustavnih i pravnih standarda. Problem je, kada je u pitanju Izborni zakon BiH i izbori, što HDZ pokušava da izlobira rješenja koja su mimo međunarodno-pravnih standarda na način da se uspostavi jedna izborna infrastruktura koja bi bila do te mjere etno nacionalizirana da bi međunarodna zajednica, kada bi se o njima radilo, rekla da je to sa tačke gledišta međunarodnog prava apsolutno neprihvatljivo, prije svega zato što se ne pošutju standardi zabranjene diskriminacije. Prema tome, ne radi se ovdje da li je to stvar kompromisa ili ne, radi se o tome što se nameće prijedlog koji nije prihvatljivo što se tiče evropskog konsenzusa. Pokušava se nametnuti nešto što nigdje u civiliziranom svijetu nema. Prema tome, kada bi imali pozitivan prijedlog apsolutno bi ja lično bio za to, kao i bilo koji drugi građanin, da idemo naprijed makar to predlagala i samo jedna strana.”
Prijedlozi HDZ-a za izmjenu Izbornog zakona nedopustivi iz više razloga
Na pitanje ima li odgovornosti, kaže: “Odgovornosti ima. I pravosuđe u BiH, umjesto da je najjača karika, je vrlo slaba karika. Međutim, nije ovdje osnovno pitanje ko će krivilčno odgovarati. Krivična odgovornost se inicira kada imamo štetu. Građani trebaju da shvate da imaju pravo da biraju i da budu birani. I imaju pravo da im država ponudi fer i demokratske izbore. Kada građani dođu do tog stupnja svijesti da oni izabrani dužnosnici koji nisu sposobni da obezbijede izbore, šta god da je izgovor, počest će se uspostavljati sistem odgovornosti.”
Ističe da je jedan od ključnih problema u demokratskom životu BiH činjenica da ne postoji sistem odgovornosti.
“Krivična odgovornost je, po meni, sekundarna. Primarna je politička koja je u rukama građana. Ovdje ne namjerno onemogućavaju izbori da građani ne bi došli u mogućnost da politički kazne one koji ne rade dobro za njih. Ali građani isto moraju biti svjesni da, ukoliko se to dešava, moraju izaći na ulicu, moraju vršiti pritisak odozdo. Biti građanin znači biti aktivan.”
Smatra da su prijedlozi HDZ-a za izmjenu Izbornog zakona nedopustivi iz više razloga.
“Nedopustivi su pravno zato što ta vrsta promjene koju želi HDZ ne može da se uradi isključivo na Izbornom zakonu prije nego što dođe do promjene Ustava BiH. Spadam u grupu pravnika koja zastupa tezu da je presuda u predmetu Ljubić implementirana.”
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
