“Povrće sadrži bezbroj mikronutrijenata, kao što su cink, magnezijum, folat i gvožđe, koji su ključni za optimalnu mentalnu funkciju. Takođe sadrži antioksidanse koji štite tijelo od oksidativnog stresa, koji je povezan s depresijom i anksioznošću”, kaže Isa Kujavski, dijetetičarka.
O studiji
U novoj studiji istraživači su željeli da vide mogu li da otkriju uticaj na sreću i psihološku dobrobit na temelju količine povrća koju ljudi konzumiraju. Kako bi to testirali, analizirali su 75 učesnika u dobi između 18 i 65 godina koji su obično imali nizak unos povrća. Podijeljeni su u test i kontrolnu grupu.
Tokom osam nedjelja, učesnici u istraživanju, dobijali su izbor svježeg ili smrznutog povrća i bili su upućeni da konzumiraju količine preporučene u Smjernicama o ishrani – otprilike dvije do četiri porcije dnevno, zavisno od njihove uobičajene količine dnevnih kalorija.
Kontrolna grupa držala se svoje uobičajene ishrane. Istraživači su koristili skalu subjektivne sreće (SHS) za procjenu sreće prije i nakon studije.
“SHS rezultati su se povećali kada se konzumirala količina i vrsta povrća preporučena u Smjernicama o ishrani”, kaže doktor Šanon Kasperson, biološkinja i istraživačica u Centru za istraživanje ljudske ishrane Grand Forks.
“Svaki učesnik testa jeo je dvije do tri porcije povrća svaki dan. Oni su dobili slobodu da biraju povrće koje su željeli da jedu iz svake od potrebnih podgrupa povrća. Važno je svaku nedjelju jesti široku paletu povrća svih duginih boja”, kaže dr. Kasperson.
Ovi rezultati potvrđuju ono što su mnogi stručnjaci za hranu i ishranu pretpostavljali – da raznolika ishrana može imati širok uticaj na cjelokupnu dobrobit osobe.
Zašto povrće podstiče sreću
U istraživačkom radu dr Kasperson napominje da vitamini i fitohemikalije u povrću imaju antioksidativne i protivupalne učinke, što može pozitivno uticati na psihološku dobrobit. Međutim, ona napominje da je potrebno više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio taj uticaj.
(Haber.ba)