Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine 15. maja donijet će odluku o raspisivanju općih izbora u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za Anadolija Stjepan Mikić, predsjednik ove državne institucije.
U skladu s tim, opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani druge nedjelje u oktobru, odnosno 12. oktobra.
Razlog pomjeranja održavanja općih izbora za sedam dana je muslimanski blagdan Kurban-bajram.
Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine definirano je da se izbori u Bosni i Hercegovini održavaju prve nedjelje u oktobru kada je izborna godina, ali da se, ukoliko to pada na neki od vjerskih blagdana, može pomjeriti za sedam dana.
Ovo je prvi put da je iskorištena ta odredba Zakona.
CIK će raspisati izbore za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zastupnike u Parlamentu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, poslanike u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska te zastupnike u deset kantonalnih skupština u Federaciji.
“Sve što Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u oba doma usvoji do momenta raspisivanja izbora, odnosno ispuni preduvjete za objavu u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, bit će uvršteno u izborni proces. Središnje izborno povjerenstvo je u niz navrata do sada sugeriralo da nije upitno mijenjati Izborni zakon u izbornoj godini, već da se to treba uraditi ranije, ali mi smo oni koji provode zakonske odredbe i dužni smo poštivati odluke zakonodavca. Sve može čekati do 15. svibnja, do kada je krajnji rok za izmjene zakonske regulative. Treba se sjetiti situacije iz 2008. godine, kada su pred same lokalne izbore donesena nova pravila za glasanje u Srebrenici koja su važila samo tada. Bez obzira na to što su ona usvojena pred samo raspisivanje izbora, bila su primijenjena: birači u Srebrenici u listopadu 2008. godine mogli su glasovati za tu općinu bez obzira na trenutačno mjesto prebivališta”, naveo je Mikić.
Predsjednik CIK-a očekuje da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine, ali i Dom naroda u narednom periodu što hitnije usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona, koje će značiti tehničko poboljšanje i otkloniti brojne nejasnoće koje su se pojavljivale u proteklim izbornim ciklusima.
Ranije su zastupnica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Nermina Zaimović-Uzunović (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine) i delegat u Domu naroda Halid Genjac (Stranka demokratske akcije), kao ovlašteni predlagači, preuzeli da dostave u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Izbornog zakona koje je usaglasila Interresorna radna grupa.
Iako još ima prostora da se do 15. maja izmijene zakonske odredbe kako bi te izmjene važile za opće izbore 2014. godine, Mikić “nije optimista” u smislu provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju ‘Sejdić i Finci’ protiv Bosne i Hercegovine.
“Mi smo do sada u više navrata upozoravali na nužnost provedbe presude Europskoga suda, ali je to ono što mora definirati Parlamenatrna skupština, ne samo kroz izmjene i dopune Izbornog zakona već i prethodno usvajanjem amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine”, naglasio je Mikić.
S obzirom na to da je već nastupila prva polovina aprila, inicijative za održavanje prijevremenih ili vanrednih izbora u Bosni i Hercegovini mogu se smatrati “ad acta”, kaže predsjednik CIK-a.
Bez izbora u Mostaru
Mikić je, pak, izrazio žaljenje što uz opće izbore u Bosni i Hercegovini najvjerovatnije neće moći biti provedeni ni izbori za Gradsko vijeće Mostara, kao ni prije dvije godine na lokalnim izborima.
Razlog toga je što još nije provedena presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je odredbe Statuta Grada Mostara, koje se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće, proglasio neustavnim, a samim tim i odredbe u poglavlju Izbornog zakona koji se odnose na taj hercegovački grad.
“Za raspisivanje izbora u Mostaru, Središnjem izbornom povjerenstvu trebaju uvjeti, a to su izmjene i dopune Izbornog zakona i usklađivanje Statuta Grada Mostara. Mi to još nemamo”, zaključio je Mikić.
CIK je već raspisao više tendera nužnih za provođenje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, među kojima je najznačajniji i najveći onaj o štampanju glasačkog materijala.
Radi se o međunarodnom tenderu koji mora biti raspisan u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.
Oktobarski opći izbori bit će sedmi koji se provode u Bosni i Hercegovini nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma (kraj 1995. godine), odnosno novog ustroja Bosne i Hercegovine.
Trafika|Ba|Agencije
