Reisu-l-ulema je kazao da ćemo danas, ako pogledamo oko sebe, naći dobrih ljudi, koji su ispravno razumjeli Božije darove: život i vrijeme i njihovu neponovljivost. On je naglasio kako samo dobro djelo čovjeka čini besmrtnim.
„Zar tome nije svjedok i Turali-begova džamija u ovom gradu? Ona svojim trajanjem svjedoči o istinitosti riječi da djela učinjena u ime Boga, a u korist ljudi, ostaju onoliko dugo koliko je bio iskren nijet njihovog hajir-sahibije. Četiri i po stoljeća u ovom gradu postoji Turali-begova, u našem narodu poznata kao Poljska džamija. Ona je mjesto onih koji se Allahu predaju u svojim namazima i dovama. Koliko je samo riječi zahvale Bogu iz srca mu’mina čulo ovo mjesto! Koliko je ljudi, muškaraca i žena, starih i mladih, upućivalo svoje skrušene dove! Koliko je ljudi našlo olakšanje za svoje tegobe, čulo savjet i pronašlo sebe u svijetu za kojeg je Vjerovjesnik,a.s., rekao: „Ja sam na ovom svijetu poput konjanika koji jaše u ljetnom danu, pa ugleda drvo s debelim hladom. Svrati za trenutak da se odmori, a zatim ustane i produži dalje“, rekao je Kavazović.
Turali-beg je spoznao da život na ovom svijetu vrijedi onoliko koliko vrijedi hlad jednog drveta.
„Svaki čovjek je samo putnik ili gost koji prolazi ovim svijetom. To je naš usud, bez obzira na državu u kojoj živimo, na vladara kojemu služimo, na družinu kojoj pripadamo ili ciljeve za koje se zalažemo. „A djela koja vječno traju, bit će od Gospodara tvoga bolje nagrađena“, stoji u Kur’anu“, istaknuo je.
O stanju morala u jednom društvu govori i odnos vlasti prema ljudskim pravima, ljudskom dostojanstvu i imovini onih kojih više nema među živima: legatima, vakufima i zadužbinama, nastavio je reisu-l-ulema Kavazović.
„Prilika je ovo, dok obilježavamo četiri stotine i pedeset godina Turali-begova vakufa, da na ovu anomaliju, nepravdu i zulum, koji traje nad vakufom skoro puno stoljeće, ukažemo i na ovom mjestu. Vlast može biti pravedna, pa je blagoslovljena; ili nepravedna, pa je prezrena. Turali-beg je bio osmanlijski sandžak-beg, državnik koji je iza sebe ostavio vakufe u Bosni, Hrvatskoj i Srbiji. Njegove zadužbine imale su veliki utjecaj na razvoj gradova Iloka, Čačka i Tuzle. Svoju imovinu je uložio u vakuf: u izgradnju puteva, džamija, mekteba, imareta, slanih bunareva i dućana. Primjer njegova vakufa, kao i primjer mnogih drugih vakufa, između ostalog, jeste i bolna povijest nasilja nad vakufskom imovinom. Od austrougarske i srbijanske vladavine nad Bosnom, do komunista, koji su vakuf bespravno otimali, i demokrata koji ga bespravno krčme i prodaju, u Bosni je ostao samo jedan vakuf, koji je sposoban sebe donekle održavati. To je Gazi Husrev-begov vakuf. Hiljade porodica u našoj zemlji čekaju da im vlast vrati ili kompenzira njihovu nezakonito otetu imovinu. Isto je i s vakufskim hajratima i zadužbinama u našoj zemlji“, rekao je reisu-l-ulema.
Danas, nažalost, nije rijedak slučaj da državni službenici, uz podršku vlasti, iz katastra i gruntovnice brišu vakufsku imovinu, dok sudovi pogoduju krupnom kapitalu da se domogne imovine koja pripada građanima i zadužbinama, rekao je Kavazović.
„Pitamo se, dokle će ovo nasilje trajati. Hoće li i kada će biti donesen zakon o restituciji? Kada će vakufi dobiti status zadužbina i kada će prestati od strane vlasti otuđenje i nezakonito raspolaganje vakufskom imovinom? Utječemo se Bogu od nepravde i zuluma koji se čini. Molimo Ga da silnike zamijeni onima koji će biti čestiti i pravedni, koji će se Boga bojati i tuđi hak poštivati“, naglasio je.
Veliko je Allahovo obećanje da „onaj ko učini i trun dobra vidjet će ga“, poručio je reisu-l-ulema.
„Pred nama su dani koji traže našu budnost u odbrani naše zemlje, časti i slobode. Prolazan je život a jedna je domovina. Greške koje učinimo danas sutra će nas skupo koštati. Neka oni koji u naše ime razgovaraju o tome vode računa. Neka moto našega ukupnog djelovanja, naše svakodnevne borbe i naših stremljenja bude suštinska životna istina: „Ako neko želi veličinu, pa – u Allaha je sva veličina! K Njemu se dižu lijepe riječi, i dobro djelo On prima. A one koji imaju hrđave namjere čeka patnja nesnosna, i njihovo spletkarenje je rabota bezuspješna“, poručio je u Tuzli reisu-l-ulema Kavazović, prenosi Mina.
(Haber.ba)
