TOMISLAVGRAD, 1. veljače (FENA) – U prostorima Franjevačkog muzeja “fra Jozo Križić” u Tomislavgradu, franjevačka knjižnica čuva raznoliku pisanu baštinu, a odnedavno su za posjetitelje izložene rijetke knjige od kojih su neke stare više stotina godina.
Po riječima knjižničara Vinka Šarca, izložen je samo dio knjiga jer dosta njih čeka na knjižničarsku obradu.
Na samom početku izložbenog dijela nalaze se misali na latinskom i glagoljici iz 1735. i 1703.godine
To su knjige iz kojih se govori misa, samo što su ove stare gotovo 300 godina. Do njih je biskupski obrednik uvezen u kožu s pozlaćenim ukrasima kojega je mostarski kanonik Juraj Pavlović 1797. godine poklonio biskupu bosanske vikarije fra Grgi Iliću iz Vareša – kazao je Feni Šarac.
Naglasio je kako su na nedavno izvršenim arheološkim nalazima u blizini tomislavgradskog naselja Mandino selo pronađeni predmeti iz 19. stoljeća koji su upotrebljavani za služenje svetih misa koji su također izloženi u muzeju poput evanđelistara (jezik star 150 godina a praktični nečitljiv), misala, prijenosnog oltara, raspela svijećnjaka, te plitice za hostije.
Uz to, spomenuo je i nekoliko rijetkih dokumenata kao podsjetnik na Tomislavgrad – javni poziv za izgradnju spomen bazilike u Tomislavgradu, predavanje o. Mije Čujića u Zagrebu na temu Duvanjsko polje – krunidbeno mjesto prvog hrvatskog kralja Tomislava iz 1917. godine te putopis Milutina Mayera iz 1925. godine koji opisuje putovanje izaslanstva “Braće hrvatskog zmaja” prigodom blagoslova i postavljanja kamena temeljca Duvanjske bazilike.
Posebno je naglasio časopis Vienac kojeg je pokrenula Matica Ilirska 1869. godine, odnosno uvez svih brojeva koji su izašli 1877. godine a kojeg je uređivao August Šenoa s tim da je, kako kaže, Šenoina Seljačaka buna prvi je put objavljena u nastavcima u ovom godištu Vienca.
Vjekoslav Klaić, neznačajniji hrvatski povjesničar tog vremena objavio je povijest Hrvata u pet svezaka, ogromno djelo i najznačajnije što je napisano tog vremena. On piše članak o Duvanjskom polju i tu je ilustracija o tome kako je izvorno trebala izgledati tomislavgradska bazilika ali je radi građevinskih izvedbi promijenjen nacrt, kazao je Šarac.
Iz iste arhive je i izvorni nacrt Hrvatskog doma u Tomislavgradu s dvije razglednice toga doma dok dugu prostoriju izložbenog salona krasi Indeks zabranjenih knjiga koje je Katolička Crkva smatrala krivovjernima ili suprotnima moralu.
Prvi službeni index objavljen je 1559. godine za vrijeme pape Pavla IV. i od tada do 1948. izašlo je dvadeset izdanja. Izložbeni primjerak je iz 1924. godine u kojem se nalaze dijela koja se danas čitaju za lektiru od Flauberta, Kanta, Kopernika i Hobbesa do Balzaca, Galilea, Zole i mnogih drugih, pojasnio je Šarac.
Posebno mjesto u prostoru zauzima prijevod Eneida, epa kojeg je na latinskom jeziku napisao Publije Vergilije Maron (70.pr.Kr. – 15.pr.Kr.).
– Ovo je jedan od tri najznačajnija epa antike te se sastoji od dvanaest pjevanja, napisanih u daktilskom heksametru. Ovdje je prikazano drugo pjevanje iz 1688. godine koje je preveo Ivan Zanotti iz Zadra, a do njega je suvremeni prijevod Bratoljuba Klaića iz 1970.godine – naglasio je Šarac.
Pored navedenog, od zanimljivijih svezaka i rijetkih knjiga to je i monografija Austo-Ugarske Monarhije koja je izlazila od 1883. do 1902. godine s temama iz BiH te faksimil izdanja Novog zavjeta iz 1630. godine koji je poznat po bakrorezima Meriana, jednog od najznačajnijih grafičara 17. stoljeća.
– Izvornik tog Novog zavjeta se smatra jednim od najljepših izdanja Biblije ikada, uvezen je u rezbarenu kožu, urešen zlatotiskom s metalnim kopčama i metalnim ojačanjima na kutevima – naglasio je franjevački knjižničar.
