Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije.
Za početak kaže da je Vlada imala dobro obrazloženje za kašnjenje sa budžetom.
“Nije bio usvojen fiskalni okvir na nivou države zbog postojećih blokada i nisu znali kojim sredstvima mogu raspolagati. I onda se desio budžet za kloji je većina smatrala da se amandmanima kroz hitni postupak ne da popraviti tako da je i parlamentarna većina i opozicija bila za to da vratimo budet u redovnu proceduru kako bi popravili stvari koje smatramo da treba popraviti. Klub SDA je, prje svega, imao primjedbu što nisu planirana dovoljna sredstva za povratak, dovoljna sredstva za podršku poljoprivredi. Smatramo da treba zaustaviti ovo divljanje cijena hrane kroz podršku poljoprivredi, kroz podršku domaćoj proizvodnji gdje god je to moguće. Smatramo da treba veća sredstva planirati za pronatalitetnu politiku. Smatramo da treba krenuti sa izgradnjom olimpijskog bazena u Mostaru.”
Navodi da se izjednačavanje porodiljskih naknada na nivou Federacije može uraditi na dva načina – kroz podršku sa nivoa Federacije u kombinaciji sa kantonalnim budžetima.
“Mislim da je vrlo bitno da osiguramo da svi budu isti.”
Sarajevo treba da ima više od ostalih, ali ne toliko puno više
O Zakonu o raspodjeli javnih prihoda Zaimović kaže da ga je predložilo 14 zastupnika iz 5 ili 6 stranaka.
“Ovdje nema nikakve politike. Uglavnom zastupnici iz Sarajeva nisu glasali za ovaj zakon. Ovo je bila politička utakmica na relaciji zastupnici iz Sarajeva i zastupnici van Sarajeva. Dakle, u ovom trenutku sredstva od indirektnih poreza se dijele po osnovu tri kriterija. Dominantan kriterij je broj stanovnika u jednom kantonu, broj učenika u osnovnim i srednjim školama i površina kantona. U svemu tome Sarajevu je nekad 2006. godine dodan jedan indeksni poen, ponder dva. Ne znam šta je tada rukovodilo one koji su donosili takav zakon. Oni koji svjedoče tom vremenu kažu da je to zbog tgoa što je Sarajevo prije svega glavni grad svima nama. Sarajevo je bilo i najrazrušenije poslije rata. Konstantno je bila inicijativa da se promijene ovi odnosi jer zastupnici van Sarajeva smatraju da to nije pravedno.”
Ističe da Sarajevo treba da ima više od ostalih, ali ne toliko puno više.
“Glavni grad generira prihode po raznom osnovu, tu je život najintenzivniji, troškovi su veći.” Sa stanovišta struke, kao ekonomista, ne mogu reći da ovaj Zakon održava stvarno stanje i stvarne potrebe. Po osnovu po kojem je davala Vlada mišljenje o ovom Zakonu, ona bi i na važeći Zakon dala negativno mišljenje. Dakle ne smatram ja da smo mi ovim završili proces. Ovo je samo način da se natjeraju svi da se sjedne i da se napravi zakon koji je napravedniji, koji je najbolji i za Sarajevo i za cijelu Federaciju.”
Pojašnjava da je procjena da će Kantona Sarajevo imati između 80 i 90 miliona prihoda manje na nivou godine.
“I može se tačno izračunati koliko će svakom od kantona pripasti. Dakle to će se preliti na ostale kantone zbog toga što se taj koeficijent smanjuje.”
HDZ blokira procese uspostave vlasti u Federaciji
Kada je riječ o Zastupničkom domu Zaimović kaže da nisu implementirali izborne rezultate od prije nešto više od tri godine.
“Kod implementacije izbornih rezultata definiše se i parlamentarna većina. Mi imamo Vladu koja je formirana od strane SDA, HDZ-a, SBB-a i ministri iz ove tri stranke trenutno sjede u Vladi. U međuvremenu DF je dobio neke pozicije u vlasti koje su u drugom nivou vlasti, ali ne može se reći da su oni dio većine. Tako da imamo situaciju u kojoj su dio većine nekad SBB, nekad DF, nekad neki treći, ali ono što je bitno u ovoj situaciji je to da je parlamentarna većina slična pa ona odražava i strukturu Vlade. Što je najbitnije, bez obzira na to što nemamo definisanu parlamentarnu većinu, nije bitna odluka nije stajala zbog toga. Mi redovno zasjedamo.”
Navodi da HDZ blokira procese uspostave vlasti u Federaciji.
“HDZ s jedne strane traži garanciju vezano za izbor člana Predsjedništva, za izbor delegata u Dom naroda i poprilično su tu isključivi. S druge strane, zadržavaju pravo da imaju ove mehanizme blokada. Ja sam organizovao seriju sastanaka na kojima nismo mogli ni otvoriti razgovore. Na kraju smo došli do toga da kažemo dajte da svako ponudi svoje rješenje. Sve prijedloge smo uputili predstavnicima međunarodne zajednice.”
Na pitanje šta očekuje od novih pregovora o izbornoj reformi, kaže: “Mislim da nema ni pritiska ni ucjena koji mogu da naprave nova nepravedna rješenja i nove blokade.”
federalna.ba / Visoko.co.ba
(Visoko.co.ba)
