Rusija ne kani slati svoje oružane snage u Ukrajinu, rekao je u subotu ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov čime je Moskva signalizirala da želi smiriti dosad najveće napetosti sa Zapadom nakon Hladnog rata. Lavrov je time potcrtao poruku svoga predsjednika Vladimira Putina da će Rusija stati na aneksiji Krima, iako su hiljade ruskih vojnika blizu istočne ukrajinske granice.
“Apslutno ne kanimo – niti imamo interesa – preći ukrajinsku granicu”, rekao je Lavrov za rusku televiziju. Dodao je, međutim, da će Rusija zaštititi rusofono stanovništvo govoreći o stanovnicima koji žive u istočnoj Ukrajini i za koje Moskva smatra da su ugroženi otkako je svrgnut ukrajinski, inače proruski predsjednik Viktor Janukovič.
Nagomilali vojnike uz granicu
Smatra se da je Rusija nagomilala 100.000 svojih vojnika uz istočnu ukrajinsku granicu.
Zapad je užem krugu Putinovih saradnika nametnuo sankcije nakon ruske aneksije Krima i zaprijetio i oštrijim sankcijama ako bi Moskva poslala više svojih vojnika u Ukrajinu.
Lavrovov komentar slijedio je nakon telefonskog razgovora između Putina i američkog predsjednika Baracka Obame u petak navečer u kojem je Putin pozvao Obamu da zajedno stabiliziraju stanje u Ukrajini.
Prema saopštenju Bijele kuće Obama je Putinu rekao da Rusija mora povući svoje vojnike i ne ulaziti u Ukrajinu.
Rusija je nekim državama istočne Evrope i središnje Azije prijetila osvetom ako glasuju za ovosedmičnu rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja nevažećim proglašava krimski referendum o otcjepljenju od Rusije, rekli su diplomati UN-a.
Nakon “sramotnog pritiska” prijetili odmazdom
Navodi o ruskim prijetnjama pojavili su se nakon što je Moskva optužila zapadne zemlje za upotrebu “sramotnog pritiska, sve do političkih ucjena i ekonomskih prijetnji” u pokušaju da privoli 193 članica UN-a da im se pridruže u neobvezujućoj rezoluciji o ukrajinskoj krizi.
Prema razgovorima s diplomatima zapadnih zemalja, od kojih je većina tražila da ostane neimenovana kako ne bi razgnjevili Moskvu, među metama ruskih prijetnji bili su Moldova, Kirgistan i Tadžikistan kao i nekoliko afričkih država.
Ne prijetimo, samo objašnjavamo
Glasnogovornik ruske misije u UN-u zanijekao je da je Moskva prijetila bilo kojoj zemlji odmazdom ako podrži rezoluciju i kazao : “Mi nikada nikome ne prijetimo. Samo objašnjavamo stanje”.
Po riječima diplomata ruske prijetnje nisu bile određene, ali su rekli da je onima koje je Rusija upozorila da ne podrže rezoluciju bilo jasno da bi mjere odmazde mogle uključivati korake poput protjerivanja stranih radnika iz Rusije, obustave izvoza plina ili zabrane uvoza određenih proizvoda u Rusiju.
Na kraju je rezoluciju koja referendum na Krimu održan 16. marta ocjenjuje tekstom bez pravne vrijednosti Skupština UN-a podržala sa 100 glasova za, 11 protiv i 58 suzdržanih, a 24 države nisu glasale.
Izaslanstva Kirgistana i Tadžikistana nisu odgovorila na zahtjev agencije Reuters za izjavu o navodnim ruskim prijetnjama. Obje zemlje bile su među 24 članice koje u srijedu nisu glasale.
Zapad nije prijetio Moldaviji
Na pitanje jesu li Rusi dali direktne ili indirektne naznake da bi bivše sovjetske republike mogle biti kažnjene jer su glasale za rezoluciju, moldavski ambasador pri UN Vladimir Lupan rekao je da “nije bio prisutan na toj raspravi”, te da to “ne može zaključiti ili potvrditi”.
“Uobičajeno je da prije glasanja o tome raspravite s više zemalja. O ovom se pitanju doista razgovaralo između moldavskih i ruskih vlasti. O tome smo razgovarali i s našim partnerima (iz Evropske unije)”, rekao je agenciji Reuters i dodao da su, EU i Rusija, naravno, imali različita gledanja na glasanje.
Moldavija nastoji sva pitanja s Rusijom riješiti mirno i dijalogom, rekao je Lupan, a njegova je zemlja ipak glasala za rezoluciju. Lupan je dodao i da Zapad nije prijetio Moldovi.
Rusija je loš gubitnik
Na pitanje o ruskim tvrdnjama o ucjenama zapadnih država drugih članica francuski veleposlanik Gerard Araud rekao je novinarima: “Kada gubite trebate biti dobar gubitnik, a mislim da je Rusija loš gubitnik. Izgubili su i to sa 100 glasova”.
Putin i Obama o Krimu
Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je telefonom američkog predsjednika Baracka Obamu i u jednosatnom razgovoru raspravljali su o američkom diplomatskom prijedlogu za Ukrajinu.
Obama je Putinu ponovio uslov da Rusija mora povući svoje vojnike u baze na Krimu i ne kretati dublje u Ukrajinu, te pristupiti pregovorima s ukrajinskim vlastima uz posredovanje međunarodne zajednice, izvijestili su iz Bijele kuće.
Putin je pak, prema izvještaju iz Kremlja, Obamu upozorio na rastući ekstremizam unutar Ukrajine, a izrazio je i zabrinutost zbog potencijalnih akcija separatista u dijelu Moldavije gdje Rusija ima vojsku. Tamošnji proruski političari također su zatražili su pripajanje Rusiji.
Agencije|Trafika|Ba
