Sjedinjene Američke Države i druge zapadne sile, s jedne strane, ulažu posljednje napore da se otkaže kontroverzni referendum o budućem statusu Krima. Vlasti u toj ukrajinskoj autonomnoj republici, s druge strane, obavljaju posljednje pripreme pred glasanje, zakazano za nedjelju, o tome da li će se Krim pripojiti Rusiji.
Rusi su zvanično na ulicama Simferopolja, glavnog grada Krima. Ne samo vojnici u uniformama bez obilježja, koji su prošlog meseca zauzeli lokalni parlament, već sada i diplomate iz Moskve.
”Ja sam ovde u ulozi posmatrača”- kaže Sergej Ordžonikidze, bivši zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.
Posmatračima OESC-a nije dozvoljeno da uđu na Krim, bivšem ruskom diplomati jeste. I Sergej Ordžonikidze brani pravo građana Krima da glasaju o tome da li žele da se pridruže Rusiji.
“To je dominantan princip svijet – samoopredjeljenje. Ako ljudi žele da žive na određeni način, pustite ih da tako žive. To je njihovo pravo.”
“Deklaracija neovisnosti” lokalnih, krimskih, zakonodavaca, kako je Ordžonikidze naziva, donijeta je nedavno, odnosno u danima otkako je Krim, po mišljenju Kijeva i zapadnih sila, pod “ruskom okupacijom.”
Pro-ruski bilbordi se mogu vidjeti na svakom koraku, predstavljajući referendum kao izbor između Rusije i “fašizma” novih, prozapadnih vlasti u Kijevu. Status quo nije opcija na glasačkom listiću, što je jedan od razloga zbog kojih će mnogi etnički Tatari na Krimu bojkotirati refendum. Ogromna većina njih smatra ga nelegalnim.
Zair Smedlajev, jedan od istaknutih aktivista krimskih Tatara kaže:
“Mi živimo u Ukrajini, koja nikada nije ratovala ni sa jednom zemljom na svijetu, niti je pripojila bilo čiju teritoriju. Zato smo mi sa Ukrajinom. Ali ako se okupacija Krima nastavi, to je za nas problem.”
A problemi su zapravo već počeli. Zabrinutost u pogledu budućnosti dovela je do navale građana na banke. Žitelje Krima brine i status svojine, i pitanja drugih prava, kao i pitanje državljanstva u slučaju da region dođe pod formalnu rusku kontrolu.
Trafika|Ba|VOA
Foto: AP
