Zbog novog soja koronavirusa Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) organizirala je hitnu sjednicu na kojoj su razmatrane hitne mjere. Ovaj novi soj otkriven je u Južnoafričkoj Republici, a u petak je otkriveno da je stigao i u Evropu, tačnije u Belgiju.
Strahuje se da je ovaj “supermutant” najgori oblik COVID-19 do sada. Neke zemlje su to već uradile, pa i u susjednoj Hrvatskoj pripremaju mjere zabrane ulaska u državu stanovnicima Južnoafričke Republike, Namibije, Lesotoa, Bocvane, Esvantinija, Zimbabvea i Hong Konga te karantin za državljane Hrvatske koji se vraćaju iz tog dijela svijeta.
Moralo ranije
Infektolog Bakir Nakaš kazao je za „Avaz“ da se znalo da će doći do novih mutacija koronavirusa, ali ne gdje, kada i u kojem obimu.
– Sada imamo te informacije. Bilo bi dobro da je WHO imao informacije i preporuke malo prije pojave novih mutacija kako bi omogućio pravovremenu reakciju naučne zajednice – kaže dr. Nakaš.
Prema riječima šefa Laboratorija za molekularno-genetička i forenzička istraživanja Veterinarskog fakulteta Sarajevo, prof. dr. Teufika Goletića, sedmično sekvencioniraju više od 90 uzoraka iz različitih dijelova FBiH, a u posljednjih više od mjesec dominantna je delta varijanta koronavirusa.
– Novi soj je, prema dostupnim podacima, stekao više od 50 mutacija, od kojih je najveći broj na S proteinu, koji targetira većina trenutno raspoloživih vakcina. Tako veliki broj mutacija, pogotovo na S proteinu, izaziva zabrinutost jer bi one mogle negativno utjecati i na stečeni, a pogotovo vakcinalni imunitet. Ono što tek trebamo vidjeti je da li će i u kojoj mjeri taj virus biti efikasniji u zaobilaženju imuniteta – kazao nam je Goletić.
Novi soj iz Afrike smatra se “supermutantom”, pa eksperti ponovo pozivaju na intenziviranje vakcinacije i poštivanje mjera zaštite. Posebno u BiH, gdje je do sada preminulo više od 12.400 osoba i koja je, prema broju preminulih u odnosu na milion stanovnika, na trećem mjestu u svijetu.
Gubitak povjerenja
Na to, smatra Goletić, utječu sam virus, ograničeni kapaciteti zdravstvenog sistema, ali i nepovjerenje ljudi.
– Moj lični dojam je da je važan taj gubitak povjerenja naših ljudi kako u zdravstveni tako i u ukupan društveni sistem u BiH. S obzirom na broj doza koje smo dobili, trebali bismo imati barem 50 posto vakcinisanih – istakao je Goletić.
Tri grupe
Do sada mutirani sojevi razlikuju se po brzini transmisije, kliničkoj slici oboljelog i sposobnosti izbjegavanja imuniteta, zbog čega su podijeljeni na tri grupe – oni koji izazivaju zabrinutost, sojeve od interesa i one koji su pod nadzorom.
– Teško ih je komparirati, ali, ako imate delta soj koji se četiri do pet puta brže širi u odnosu na izvorni, tzv. vuhanski koronavirus, onda se postavlja pitanje je li težina kliničke slike koju imamo danas posljedica većeg broja oboljelih, posebno osjetljivih kategorija – pojašnjava Goletić.
(Haber.ba)
