U ponoć je u Srbiji počela izborna tišina koja će trajati do nedjelje 16. marta u 20 časova kada se zatvaraju birališta. Tišina podrazumjeva zabranu izborne propagande.
Građani Srbije će u nedjelju na vanrednim parlamentarnim izborima glasati za novi sastav Skupštine Srbije, dok će Beograđani imati još jedan izborni listić na kojem će glasati za stranke koje učestvuju na vanrednim izborima za Skupštinu grada Beograda.
Na vanrednim parlamentarnim izborima birači glasaju za jednu od ukupno 19 podnijetih izbornih lista, dok Beograđani treba da zaokruže jednu od ukupno 23 podnijete gradske izborne liste.
U petak, subotu i nedjelju do 20 časova kada se zatvaraju biračka mjesta zabranjena je izborna propaganda, održavanje javnih skupova i objavljivanje procjene izbornih rezultata.
Na sam dan glasanja, u nedjelju od sedam do 20 sati, dozvoljeno je objavljivanje izvještaja o tome gdje su kandidati glasali, ali ne i njihovih izjava.
Tokom izborne tišine dozvoljeno je emitovanje informacija o izlaznosti građana i spotova nadležnih republičkih organa i nevladinih organizacija u kojima se građani upućuju u koje vrijeme i na koji način mogu da glasaju.
Dok je na snazi izborna tišina, na biračkom mjestu i na 50 metara od biračkog mjesta zabranjeno je isticanje simbola političkih stranaka i drugog propagandnog materijala.
Ako se ta odredba ne poštuje, birački odbor se, po zakonu, raspušta, a glasanje ponavlja.
Na vanrednim parlamentarnim izborima građani Srbije biraju 250 poslanika za sastav novog parlamenta.
Pravo glasa imaju ukupno 6.767.324 građanina. Na izborima će biti ukupno 8.262 biračka mjesta na teritoriji Vojvodine, centralne Srbije, kao i u zatvorima, na Kosovu 90, a u 20 stranih država 35 biračkih mjesta.
Na biračkim mjestima u Austriji, Belgiji, BiH, Italiji, Libiji, Makedoniji, Norveškoj, Rusiji, Njemačkoj, Sloveniji, Turskoj, UAE, Francuskoj, Holandiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj i Švajcarskoj glasaće se 16. marta od 7 do 20 časova.
Na biračkim mjestima u Velikoj Britaniji i SAD glasaće se 15. marta od 7 do 20 sati po lokalnom vremenu.
Svaki birač glasa lično, tajno i samo jednom, na ovjerenim glasačkim listićima. Glasački listići za parlamentarne izbore biće svijetlo plave boje.
Birač može da glasa samo za jednu izbornu listu. Glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred naziva izborne liste.
Biračima koji su se zatekli na biračkom mjestu u trenutku njegovog zatvaranja biće omogućeno da glasaju.
RIK (Republička izborna komisija) konačne rezultate parlamentarnih izbora treba da objavi u roku od 96 sati od zatvaranja biračkih mjesta, a do objavljivanja konačnih rezultata RIK će objavljivati privremene rezultate.
RIK treba da utvrdi rezultate izbora i objavi ih u “Službenom glasniku” najkasnije do 20. marta u 20.00 h.
RIK poslaničke mandate raspoređuje primjenom sistema najvećeg količnika, tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podijeli brojevima od jedan do zaključno sa brojem 250.
Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika. Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko tih količnika na nju otpada.
Za manjinske izborne liste ne važi cenzus od pet odsto glasova od ukupnog broja birača izašlih na izbore. Nakon što bude utvrdjen konačni odaziv birača, taj broj dijeli se sa 250, koliko ima mjesta u parlamentu, da bi se dobio broj glasova koji je potreban za osvajanje jednog poslaničkog mandata.
Pri prosječnom odzivu (oko četiri miliona), za jedno poslaničko mjesto potrebno je izmedju 14.000 i 16.000 glasova, što znači da će u parlament ući one stranke nacionalnih manjina koje budu osvojile najmanje toliko glasova.
Najkasnije u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, RIK će sve dobijene mandate sa izborne liste dodijeliti kandidatima po redosljedu na izbornoj listi, počev od prvog kandidata sa liste.
Skupština treba da bude konstituisana u roku od 30 dana od dana proglašenja konačnih rezultata izbora.
Agencije|Trafika|Ba
