“Novi prijedlog američke administracije da se izgubi etnički prefiks u izboru članova predsjedništva ima za cilj jačanje institucija BiH, ali i da BiH i Srbija jednom određenom dinamikom zajedno uđu u EU i NATO”, istakao je Nedžad Ahatović, vojno-politički analitičar u Plenumu.
“To je krajnji cilj svega ovoga što se poduzima. Iako politike, posebno u Srbiji, pa i u Hrvatskoj ponegdje, se teško mire sa činjenicom da je bosna i Hercegovina opstala apsolutno kao država i pored činjenice da je bila predodređena da bude ukinuta, podijeljena itd. Imate jedan pristup koji sada nameće jačanje državnih institucija u BiH, gdje će ove sankcije pripomoći naravno, ali traži se od BiH jedna vrsta ozbiljnosti kako bi se ti reformski zakoni na evropskom putu usvojili, kako bi se izvršila promjena Ustava po presudi Sejdić-Finci, kako bi se na određeni način BiH uvela u taj balansirani građanski pristup u formiranju novog društvenog uređenja.”
Smatra da nam je potreban novi društveni uvogor, jer smo očigledno prerasli Dejtonski mirovni sporazum.
“U Bosni i Hercegovini moramo pristupiti ozbiljnim reformama kad je u pitanju unutrašnje političko uređenje. U taj koncept međunarodna zajednica vjeruje i ona će na tome raditi u narednom periodu. Naravno uvijek će tu biti kočnica, biće ovih politika koje smatraju da BiH ne treba da postoji. Imali ste ove non papere, prijetnje Milorada Dodika koje su konstantne, već godinama on to radi, blefira na određeni način. Opet, sve je to jedan alibi kako bi se, na određeni način, zaštitile koruptivne radnje koje se stavljaju na teret političarima u BiH kroz raznorazne afere. Američka administracija je za ovu godinu uzela BiH da na određeni način ustabile situaciju, da u političkom smislu dovedu u jedan prihvatljiv koncept gdje će ona kasnije biti prijemčiva u razne asocijacije”, zaključio je Ahatović.
Visoko.co.ba/federalna.ba
(Visoko.co.ba)
