Sektor turizma i novčane doznake iz inostranstva igraju ogromnu, ako ne i ključnu ulogu u platnim bilansima zemalja regije Zapadnog Balkana, pa i u Hrvatskoj kao zemlji članici Evropske unije. Iako nisu privredne grane, jer definicije turizam karakterišu kao privrednu tercijalnu djelatnost ili društvenu pojavu vezanu uz multikulturalnu komunikaciju. Doznake su ili zarađena sredstva u inostranstva ili jednostavno – novčana pomoć porodice ili prijatelja. Ekonomije zemalja regiona bi bez oba činioca bile ozbiljno slabije.
Gledajući zvanične brojeve koje plasiraju državne narodne banke i statistički zavodi, jasno je da Crna Gora i Hrvatska u turizam gledaju na poseban način i da on ima nezamijenjiv značaj za nacionalni BDP. Zbog toga se o ovoj djelatnosti manje-više sve zna. Hrvatska je prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) 2019. godine od putovanja i turizma stranih turista ostvarila prihod od 10,539 milijardi eura. Prošle godine, ne baš referentne zbog pandemije COVID-a, je zarada iznosila 4,813 milijardi eura. Učešće turizma u nacionalnom bruto dohotku Hrvatske je iznosilo 19,4 posto u 2019. i 9,8 posto lani. Ove godine se bilježi oporavak ove djelatnosti i po broju dolazaka stranih turista i po zaradi, ali se brojevi još sabiraju.
Istovremeno, doznake su Hrvatskoj „donijele“ 3,569 milijardi eura u 2019. godini (1,656 milijardi kroz naknade zaposlenima i 1,914 milijardi eura osobnih transfera), što je bilo 6,6 posto BDP-a. Lani su brojevi bilo nešto niži zbog pandemije. 1,594 milijardi na osnovu zarada i 1,839 milijardi eura osobnih transfera. Podaci HNB-a o prvom tromjesečju ove godine govore da bi se rekordi o prilivu doznaka mogli oboriti. Već je pristiglo 930 miliona eura po obje stavke. Svi analitičari napominju da još barem polovina svake brojke vezane za doznake dolazi po sistemu „iz ruke u ruku“ i ne prolazi zvanične kanale.
Doznake ključne za Crnu Goru
U Crnoj Gori je učešće sektora turizma u nacionalnom BDP-u još veći. U 2019. godini je ova država ostvarila zaradu od 1,098 milijardi eura što je prema podacima Centralne banke Crne Gore činilo 22,2 posto BDP-a. U pandemijskoj godini je ostvarena zarada od 144,5 miliona eura što je učešće od svega 3,4 posto tadašnjeg BDP-a. Međutim, u ovoj zemlji su doznake iz inostranstva odigrale ključnu ulogu u periodu lockdowna. Od 560 miliona eura u 2019. godini ili 11,3 posto BDP-a, u 2020. godini su doznake povećane na 564 miliona eura što je iznosilo čak 13,5 posto BDP-a.
„Zavisnost pojedinih ekonomija zemalja regije od turizma kao što je i Crna Gora, je rezultat naslijeđene inercije u razvoju, a ne plod strategije razvoja privrednih djelatnosti uslužnog tipa. Tačno je da kreatori ekonomske politike ili politike ekonomskog razvoja u našoj zemlji ‘previše’ (ma šta to značilo) očekuju od turizma. Ukoliko se to ‘previše’, između ostalog, odnosi na otpornost ekonomije na razne vrste eksternih šokova, kako je to uostalom jasno pokazala situacija sa Covidom. Ipak, treba imati u vidu da pretjerani značaj ove privredne djelatnosti na stvaranje BDP zemlje nije stvar izbora nego stvar nužnosti. Naime, to je jedina djelatnost u kojoj možemo značajnije da konkurišemo i da ostvarimo za nas značajne platnobilansne rezultate, a da pri tome efektom prelivanja poguramo i druge djelatnosti, poput poljoprivredne proizvodnje“, smatra Vasilije Kostić, ekonomski analitičar i profesor Fakulteta za menadžment iz Herceg Novog.
Dodaje da se razlozi mogu naći još u porocesu privatizacije nekada društvene imovine. Međutim, tada nije urađena dugoročna strategija ekonomskog razvoja u Crnoj Gori.
„A morala je. Da je proces tranzicije ekonomije bio praćen valjanom startegijom, problem koji je sada prisutan ne bi bio u toj mjeri aktuelan. Nije dakle problem, što se dobar dio BDP-a stvara u toj djelatnosti, već je problem što sve druge djelatnosti zaostaju ili nijesu razvijene na potrebnom nivou. No treba reći i to da suština razvoja nije u diverzifikaciji proizvodnje odnosno stvaranja BDP-a po sebi, već u diverzifikaciji održive – konkurentne proizvodnje. Koncepcija komparativne prednosti zamijenjena je davno konceptom konkurentske prednosti. Nije važno gdje konkurišeš, već kako to činiš i koje rezultate ostvaruješ“, zaključuje Kostić.
Turizam u Srbiji raste
Doznake imaju i bitnu ulogu i u Srbiji, dok se sekor turizma iz godine u godinu diže. Barem na to ukazuju posljednji raspoloživi platnobilansni podaci Narodne banke Srbije (NBS).
„Ukupan priliv po osnovu doznaka iz inostranstva (ličnih transfera) u periodu januar – jun 2021. iznosio je 1.643,5 milijardi evra, što predstavlja rast za 24,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine kada je zabeležen priliv od 1.321,8 milijardi evra. Ukoliko se porede prvih šest meseci 2021. godine i prvih šest meseci prepandemijske 2019. godine, kada je priliv doznaka iznosio 1.678,4 milijardi evra, priliv doznaka je u prvoj polovini 2021. godine bio niži za samo 2,1 posto. Imajući to u vidu, očekujemo da će se priliv doznaka uskoro vrati na pretkrizni nivo, u skladu sa ekonomskim oporavkom zemalja u kojima radi najveći broj ljudi iz naše zemlje“, navode iz NBS-a.
Ukupne doznake Srbije, sa zaradama iz inostranstva, su na godišnjem nivou preko 3,1 milijardu eura i čine od 6,7 posto BDP-a u 2020.godini do 7,6 posto BDP-a u 2019.godini. Za prvih pola tekuće godine postotak učešća novčanih doznaka iz inostranstva u BDP-u Srbije se zaustavio na 6,7.
„Uprkos smanjenoj mobilnosti ljudi i ekonomskoj aktivnosti u zemljama u kojima se nalazi najveći deo naše dijaspore, u našem slučaju došlo je do relativno brzog oporavka priliva po osnovu doznaka, koji se već video u drugoj polovini 2020, a koji se može pripisati unapređenju platnog sistema sprovedenog u poslednjih nekoliko godina. Uveli smo brojna inovativna rešenja koja se odnose na funkcionisanje platnog sistema, a regulisanjem rada platnih institucija i instant plaćanja olakšano je obavljanje prekograničnih transfera, što je uticalo na povećanje učešća doznaka koje u Srbiju ulaze formalnim kanalima (preko računa banaka i operatera brzog transfera novca)“, poručuju iz Narodne banke Srbije.
Turizam je Srbiji u 2019. godini donio zaradu od 1,4 milijardi eura i učešće od 3,1 posto BDP-a, dok je u pandemijskoj godini registorav pad za jednu četvrtinu te cifre, uz odio od 2,1 posto BDP-a. U prvih pola tekuće godine, turizam u Srbiji ostvaruje 2,5 posto učešća u bruto nacionalnom dohotku.
BiH: Doznake za ličnu potrošnju
Bosna i Hercegovina i njena Centralna banka su u 2019. godini registrovali 1,983 milijardi eura doznaka, od čega je 1,287 milijardi eura ličnih transfera i 696 miliona eura zarada i penzija. Posljednje relevantne godine sa kompletnim podacima to je bilo učešće od 8,4 posto BDP-a. U pandemijskoj godini su doznake „pale“ na 1,5 milijardi eura, a u prvom tromjesečju ove godine je uplaćen 341 milion eura. Sektor turizma u Bosni i Hercegovini je u najljepša predpandemijska vremena zauzimao 2,7 posto BDP-a, uz zaradu koja je tek prelazila 600 miliona eura na godišnjem nivou.
„Po učešću doznaka u BDP-u Bosna i Hercegovina spada u vodeće u svjetskim razmjerama. Doznake u načelu nisu imale proizvodna obilježja i vrlo mali iznos je bio usmjeren na neke razvojne projekte, tako da su najvećim dijelom bile namijenjene za ličnu potrošnju, adaptaciju i izgradnju porodičnih kuća, kupovinu stanova i za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Bitno da su iseljenici iskazali interes za turizam, jer povećanje turističkog prometa i potrošnje u ugostiteljstvu, saobraćaju, trgovini, turističkim preduzećima i komunalnim djelatnostima posredno odražava i na povećanje obima proizvodnje i zaposlenosti u raznim granama industrije – poljoprivredi, zanatstvu, što u konačnici utiče i na povećavanje društvenog proizvoda u tim djelatnostima“, smatra Namik Čolaković, profesor na Univerzitetu u Travniku.
Građani Kosova dobili 852 miliona eura ličnih transfera
Prema podacima Eurostata za 2019. godinu (posljednju relevantnu i kompletnu) građani Slovenije su dobili 66 miliona eura ličnih transfera, Sjeverne Makedonije 196 miliona eura, a Kosova 852 miliona eura. Evropske zemlje s najvećim odljevom novčanih doznaka su Francuska (11,9 milijardi eura), Španija (8,5 milijardi), Njemačka (5,4 milijarde) i Belgija (1,4 milijarde eura).
Izvor : Al Jazeera/Visoko.co.ba
(Visoko.co.ba)
