Novi moćni par bori se za liderstvo u Evropi, samo što ovaj put polovina tog dua nije Njemačka, piše portal Politico.
Кako se era Angele Merkel bliži kraju, a Njemačka je okupirana unutrašnjim pitanjima uoči septembarskih izbora, Emmanuel Macron i Mario Draghi istupaju kako bi popunili prazninu na evropskom tronu.
Par i njihovi saveznici već su radili na pokretanju plana covid oporavka EU u iznosu od 750 milijardi eura. Sada su se usredsredili na više ciljeve: reformu pravila o trošenju u bloku, potpisivanje bilateralnog sporazuma zasnovanog na francusko-njemačkom modelu i udruživanje u zajedničke industrijske projekte i pravosudnu saradnju.
Sa toliko toga zajedničkog, možda će i nastaviti da se slažu – barem među sobom.
Obojica su bivši investicioni bankari koji u smjelijoj i bržoj EU vide protivotrov za domaće boljke. Oni dijele pro-EU, tržišno i centristički orijentisane poglede. I obojica znaju da je vrijeme za djelovanje sada – dok je Draghijev rejting visok, prije nego što Njemačka dobije novog lidera i dok se Macron bori za reizbor.
– Došlo je do odlučujućeg ponovnog pokretanja transalpskih odnosa između Italije i Francuske. Sa Francuskom imamo mnoge tačke konvergencije u socijalnim, ekonomskim i budžetskim pitanjima, kao i u vezi sa ekološkim i digitalnim tranzicijama – rekao je za Politico italijanski ministar za evropska pitanja Vincenzo Amendola.
Ipak, postoji dosta prepreka na putu francusko-italijanske dominacije. Štedljive sjeverne države sigurno neće podržati dalju potrošnju i finansijske integracije, dok će centralne i istočne sile nastaviti da prkose Macronovom socijalno-liberalnom rukovodstvu.
Iza novih scena bratske ljubavi krije se duga historija sporova između Francuske i Italije. Prije samo dvije godine, francusko-italijanski diplomatski odnosi bili su na poslijeratnom nivou, prema francuskom ministarstvu vanjskih poslova, usljed sporova oko migracija, sukoba ciljeva u Libiji, italijanskog ministra vanjskih poslova koji je koketirao sa pokretom Žutih prsluka i opozivanjem francuskog ambasadora u Rimu.
Sljedeće godine Macrona čeka teška bitka za reizbor koja će ga ograničiti na evropskoj sceni, baš kada će se Njemačka pod novim vodstvom vratiti u igru. Ipak, barem za sada, s obzirom na to da je Velika Britanija van bloka i da se Njemačka suočava s kritikama zbog sporazuma o gasovodu Sjeverni tok 2 sa Rusijom, raspoloženje je poletno.
Francusko-italijanska alijansa započela je prošlog ljeta kada su se Macron i tadašnji italijanski premijer Giuseppe Conte zalagali za ambiciozni plan oporavka od pandemije. Otkako je Draghi preuzeo vlast ranije ove godine, savez je samo ojačao.
– Došlo je do pravog prodora. Postoji vrlo bliska veza koja vjerovatno nema historijski presedan od 1945. – rekao je profesor političke historije i sociologije u Parizu Marc Lazar.
Predstojeći pakt
Novootkriveni entuzijazam između Pariza i Rima postao je očigledan početkom ovog mjeseca kada je italijanski predsjednik Sergio Mattarella otišao u francusku prijestonicu na prvo putovanje u inostranstvo od zaključavanja.
U lirskom govoru prepunom književnih referenci u Jeliseju, Macron je Italiju nazvao “sestrinskom državom sa kojom je Francuska nesumnjivo dijelila više nego sa bilo kojom drugom“.
Draghijev dolazak na vlast je samo zagrijao stvari. Za Macrona, bivši šef Evropske centralne banke predstavlja “alter ego i više od toga”, prema Lazaru.
Dvojica lidera imaju za cilj da potpišu bilateralni sporazum pod nazivom “Ugovor o kvirinalu”, koji na mnogo načina podsjeća na francusko-njemački Jelisejski ugovor iz 1963. Iako sadržaj sporazuma nije objelodanjen, ljudi koji su upoznati s njim kažu da će uspostaviti veću prekograničnu saradnju između francuskih i italijanskih institucija.
Za Christophea Di Pompea, poslanika iz Macronove stranke koji predsjedava “Francusko-italijanskom grupom prijateljstva“ francuske Nacionalne skupštine, signali koje dvije vlade šalju čak su važniji od stvarnih odredbi budućeg sporazuma.
– Za mene nije toliko važan sadržaj, već vektor. Čim imamo sporazum između Francuske i Italije, bez obzira na sadržaj, mijenjamo evropsku ravnotežu odnosa – rekao je on.
Izgleda da je veza toplija i na svakodnevnom nivou.
Prošlog proljeća Francuska je ukinula zaštitu krajnje lijevih italijanskih terorista koji su prije nekoliko decenija pobjegli u zemlju kako bi izbjegli zatvorske kazne. Macron je to opisao kao gest prijateljstva.
Što se tiče industrijskih pitanja, također postoje znaci otopljavanja. Iako je pokušaj spajanja italijanskih i francuskih brodograditelja propao, uspio je projekat spajanja proizvođača automobila. Još jedan primjer došao je prošle nedjelje, kada je francuski ministar ekonomije Bruno Le Maire potvrdio da će uključiti Italiju u francusko-njemačke projekte u prostornom sektoru.
Pariz i Rim se pojavljuju kao ključni akteri u raspravi o reformi evropskih pravila o javnoj potrošnji – rasprava koja će se zahuktati najesen kada Evropska komisija preispita pravila potrošnje po kojima budžetski deficit iznosi tri procenta ekonomske proizvodnje i pokušava da ograniči javni dug na 60 posto.
– Dvije zemlje dijele ideju da je fiskalni okvir previše ograničen. Draghi i Macron imaju isti pristup – rekao je ekonomista u istraživačkom centru Bruegel u Briselu Grégory Claeys.
Proteklih mjeseci Le Maire je više puta pozivao EU da prilagodi svoja fiskalna pravila post-pandemijskoj realnosti, predlažući da zajednički podržani dug postane trajni dio oporavka. Draghi je ponovio taj poziv, kao i Mattarella tokom posjete Parizu.
Francusko-njemačka jednačina
Iako se približava Italiji, Francuska ne zaboravlja na Njemačku. Кada je riječ o reformi fiskalnih pravila, Francuska je pazila da ne stvori utisak da poziva na mekša pravila zbog sopstvenog duga. Stoga će i dalje tražiti francusko-njemački konsenzus i po ovom pitanju.
Još jedan primjer: kada su Francuska i Njemačka na proljeće zajednički objavile svoje planove oporavka, pozvale su Italiju i Španiju da im se pridruže dan kasnije i predaju planove Briselu.
– Za francuske diplomate Njemačka je uvijek prioritet. Ali u kriznim trenucima se sjete da imaju veoma lijepog ljubavnika, Italiju – rekao je Lazar.
Visoko.co.ba/vijesti.ba
(Visoko.co.ba)
