Dr. Adnana Mehonića, Sarajliju s adresom u Londonu nedavno je ‘MIT Technology Review’ imenovao za jednog od najvećih inovatora za 2021. godinu na popisu ‘35 inovatora ispod 35 godina’.
Dr. Adnan Mehonić rođeni je Sarajlija koji od 2009. godine živi i radi u Londonu, a trenutno je docent iz nanoelektronike te naučni član Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije na Fakultetu za elektroniku na University College London.
U razgovoru ističe da se nakon diplomiranja na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, odlučio prijaviti na master studij iz oblasti nanotehnologije na University College London što je bila prekretnica u njegovoj akademskoj karijeri.
“U akademskoj karijeri postoji dosta manjih prekretnica te je svako priznanje u tom trenutku važno. Vjerujem da su mi preporuke profesora s Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, kao i priznanje Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu, za najboljeg studenta generacije, pomogle pri aplikaciji na master studij. Magistrirao sam 2010. godine kao najbolji student na programu, a Oxford Instruments nagrada za master rad je bila ključna za dobivanje stipendije za doktorski studij, kao i stipendiju od britanske vlade. Doktorski studij sam završio krajem 2013. godine, te je rad, izabran za jedan od tri najbolje doktorske teze u toj godini, bio osnov za dobivanje nacionalnog projekta. Naredne tri godine radio na projektu kao postdoktorski istraživač”, priča dr. Adnan Mehonić.
Poručuje da je 2017. godine dobio priznanje od strane Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije koje je bilo izuzetno bitno za daljnji razvoj njegove akademske karijere.
“Akademija predstavlja najprestižniju instituciju za tehničke nauke u Velikoj Britaniji. Samo priznanje naučni član Akademije podrazumijeva punu finansijsku podršku u trajanju od pet godina koja se na godišnjem nivou dodjeljuje vrlo malom broju mladih naučnika koji počinju svoju neovisnu akademsku karijeru, a sve s ciljem njihovog razvoja u nacionalne i internacionalne naučne lidere. Od 140 kandidata nominovanih od strane svih univerziteta u Velikoj Britaniji, kroz tri dodatna nivoa selekcije, bio sam više nego sretan da sam odabran među sedam dobitnika. Ovo mi je pomoglo da osnujem svoju neovisnu istraživačku grupu i dobijem docentsku poziciju u 2019. godini”, govori ovaj bh. naučnik.
Razvoj drugačijih sistema umjetne inteligencije
Prema njegovim riječima, nanotehnologija je izuzetno popularna i široka oblast te se nalazi u fokusu mnogih istraživačkih grupa.
“Primjenu nanotehnologije vidimo u elektronici, medicini, farmaciji, tekstilnoj i prehrambenoj industriji. Nanoelektronika je spoj elektronike i primijenjene fizike, što je uvijek bio jedan od mojih interesa. Sviđala mi se kombinacija procesa analize prilikom razumijevanja fizikalnih zakona i sinteze, ono što je svojstveno inženjerima i inovatorima, gdje ima prostora za ličnu kreativnost”, kaže sagovornik.
Tvrdi da je teško naći oblast ili funkcionalnost na koju nanotehnologija nije imala direktan utjecaj.
“Iako farmacija i medicina nisu moje oblasti, očigledno je da je nanotehnologija bila ključna za razvoj ne samo vakcine protiv korona virusa, već i lijekova za ublažavanje simptoma virusa ili razvoj materijala i tkanina koji nude zaštitu prilikom izlaganja virusu. Veliki broj naučnih radova je objavljen na temu primjene nanotehnologije u borbi protiv virusa”, napominje dr. Adnan Mehonić.
Navodi kako trenutno radi na razvoju nove nanoelektronske tehnologije, memristorima.
“Memristori su nove elektroničke komponente, različite od tranzistora, osnovne gradivne jedinice svih elektronskih uređaja koje danas koristimo. Jedan aspekt mog rada je razvoj memristora kao značajno efikasnijih tranzistora, dok drugi fokus, meni lično intelektualno interesantniji, je inspirisan biološkim sistemima koji su višestruko efikasniji od današnjih računarskih sistema. Ljudski mozak koristi do milion puta manje energije pri izvršenju kognitivnih zadataka koji su i dalje veliki izazov za umjetne sisteme bazirane na tranzistorima npr. razumijevanje ljudskog govora ili vožnja automobila. Memristori mogu emulirati ključne funkcije bioloških sinapsi i neurona. Ovo otvara mogućnost razvoja principijelno drugačijih sistema umjetne inteligencije koji bi po svojoj funkcionalnosti i efikasnosti bili sličniji biološkim sistemima”, objašnjava ovaj tehnolog iz Sarajeva.
Smatra da je bolja energetska efikasnost od ključne važnosti za daljnji razvoj umjetne inteligencije.
“Sadašnji sistemi zahtijevaju ogromne računarske i energetske resurse. Potrošnja složenijih sistema umjetne inteligencije ekvivalentna je godišnjoj energetskoj potrošnji desetina domaćinstava. Dodatni problem je karbonska emisija koju ovi sistemi proizvode, te negativni utjecaj na okolinu i životnu sredinu. Ovakav pristup nije održiv i potrebna je nova, efikasnija tehnologija koja bi podržala daljnji razvoj. Memristori mogu biti dio rješenja. Razvoj memristora se bazira na razumijevanju i manipulaciji fizikalnih procesa nanomaterijala, odnosno materijala na dimenzijama manjim od milionitog dijela jednog milimetra. Pored toga potrebno je razumijevanje pravila dizajna modernih računarskih sistema. Tako da je moj rad kombinacija primijenjene fizike, nanoelektronike, a u posljednje vrijeme i računarske, te neuronauke”, pojašnjava sagovornik.
Vanjska potvrda izvor dodatne motivacije
Dodaje da je sada voditelj master programa iz nanotehnologije na Fakultetu za elektroniku na University College London te da vodi grupu od tri studenta doktorskog studija, kao i oko deset master i dodiplomskih studenata.
“Naučne publikacije su ključna metrika potrebna za razvoj akademske karijere, jer su direktan pokazatelj proaktivnosti i doprinosa naučnoj zajednici. Veći dio moje radne sedmice je podređen ovim aktivnostima, te sam imao priliku da objavim oko 100 publikacija u naučnim žurnalima i internacionalnim konferencijama u proteklih deset godina. Skoro na samom početku mog doktorskog studija s tadašnjim supervizorom i biznis timom University College London odlučili smo da memristorsku tehnologiju na kojoj sam radio treba patentirati i intelektualno zaštititi. Dugi niz godina, pored akademske karijere, bio sam uključen i u komercijalizaciju tehnologije. Sve ovo je rezultiralo s deset međunarodnih patenata, te osnivanjem spin-out kompanije u kojoj, pored suosnivača, trenutno imam i ulogu tehnološkog direktora”, naznačava dr. Adnan Mehonić.
Osim što je dobitnik mnogih domaćih i međunarodnih naučnih priznanja i nagrada, ovaj Sarajlija s adresom u Londonu nedavno je od strane “MIT Technology Review” imenovan za jednog od najvećih inovatora za 2021. godinu na popisu “35 inovatora ispod 35 godina”. Ova medijska kompanija Univerziteta Massachusetts Institute of Technology (MIT) svake godine objavljuje listu izuzetno talentovanih tehnologa čiji rad ima potencijal da transformiše svijet.
“Ovo priznanje mi je posebno važno i drago uzimajući u obzir komisiju koja je radila odabir liste dobitnika, i impresivne prethodne dobitnike ovog priznanja, poput osnivača Googlea Larrya Pagea i Sergeya Brina, osnivača Facebooka Marka Zuckerberga, suosnivača PayPala Maxa Levchina, glavnog dizajnera Applea Jonathana Ivea i brojnih drugih. Vanjska potvrda je izvor dodatne motivacije za budući rad. Nastojim da iskoristim takve trenutke”, jasan je sagovornik.
Razvoj akademske zajednice u BiH
Iako trenutno ne živi u Bosni i Hercegovini, imao je motivaciju da pokuša doprinijeti razvoju akademske zajednice u rodnoj zemlji.
“U tom pravcu prije četiri godine, s drugim izvrsnim mladim ljudima koji su većinu obrazovanja završili u Bosni i Hercegovini, a trenutno studiraju ili rade izvan zemlje, osnovana je Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT). Asocijacija povezuje mlade i uspješne naučnike i stručnjake iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka. Mogu reći da sam ponosan što smo organizovali veći broj projekata poput STEM Youth Campa u toku posljednje tri godine, posjete bh. nastavnika CERN-u, ili 3MT takmičenja u koorganizaciji s Fondacijom budućnosti u Bosni i Hercegovini i Bosanskohercegovačkom-američkom akademijom umjetnosti i nauka”, podvlači ovaj 34-godišnji Sarajlija te mladima savjetuje da budu proaktivni, hrabri i da razmišljaju globalno jer danas imaju više prilika za uspjeh i svijet je otvoreniji nego ikada ranije.
Konstatovao je da je vrlo rano shvatio da je akademski život i karijera ono što želi pa je tako dobio priliku da radi na nekim od najinteresantnijih pitanja i izazova našeg društva te da sarađuje s najboljim naučnicima na zajedničkom cilju uvećanja globalnog ljudskog znanja i poboljšanja ljudskog života.
“Nije isključeno da s vremena na vrijeme zalutam u biznis vode, kao što je primjer sada sa spin-out kompanijom, ali akademska karijera i vizija su ipak preferenca i prioritet. Motiviran sam da sve ostalo raspoloživo vrijeme fokusiram na projekte korisne za razvoj akademske zajednice u Bosni i Hercegovini, te kolaboracije sa bh. naučnicima. Sretan sam da mi trenutni rad u Asocijaciji za napredak nauke i tehnologije omogućava da ispunim ovu ambiciju”, zaključuje dr. Adnan Mehonić.
Jasmin Alibegović (AJB)
