„Metodološki problemi savremene bosanskohercegovačke sociologije“ tema je predavanja koje je prof. dr. Slavo Kukić danas održao na Akademiji nauka i umjetnosti BiH da bi, kako je istakao, ukazao na „neke bijele mrlje bh. sociologije kao znanosti, na područja kojim se bh. sociologija ne bavi a trebala bi, kao što je pitanje socijalnog raslojavanja“.
– U bh. društvu kao tranzicijskom izdvaja se jedan uski sloj bogatih ljudi, i u kojem je masa bh. stvaralaštva sve siromašnija. Imamo društvo u kojem je potpuno nestao srednji društveni sloj – kazao je Kukić.
U vezi s tim je, po njegovim riječima, pitanje nezaposlenosti kao bosanskohercegovački fenomen, navodeći da je u 2013. godini stopa nezaposlenosti u ukupnoj radno aktivnoj populaciji iznosila 45 posto.
– Nažalost, sociologija se time ne bavi. Mislim da bi se bh. sociologija morala puno više baviti pitanjem javne uloge religije u tranzicijskom društvu, a danas još grebemo po površini. Dakle, nismo ušli u neka suštinska pitanja, te se čini, kada je u pitanju sekularizacija, posebno odnos crkve i države, da se bojimo ući u takve teorijske rasprave – mišljenja je Kukić.
On se bavio i nekim metodološkim problemima koji su karakteristični uopće za društvene znanosti u BiH, te navodi da je u odnosu na svaki problem koji je markirao, segmentirao zadatak sociološke znanstvene zajednice BiH.
Smatra da bh. društvo nije prezaduženo i da nije društvo koje nema budućnost, dodajući da se iz krize ne može izaći bez potpunog društvenog konsenzusa.
– Potpunog društvenog konsenzusa nema sve dotle dok funkcioniramo po principu krvnih zrnaca, po principu isturanja u prvi plan etnosa, konfesije, nacije, države…, a pitanja života, pa prema tome i pitanja razvoja i radnih mjesta ostavljamo po strani – istakao je Kukić.
Na kraju predavanja o temi „Metodološki problemi savremene bosanskohercegovačke sociologije“ doktor socioloških nauka Slavo Kukić zaključio je da se u BiH uopće ne promovira obični čovjek, govoreći da je „on potpuno na margini, a umjesto njega se istura kolektiv, vitalni interes u kojem čovjeka po principu i nema“.
Trafika|Ba|Fena
