Brojne studije povezuju vježbanje ne samo s boljim fizičkim već i s jačim mentalnim zdravljem. Međutim, mnogi se često pitaju šta se zapravo događa s mozgom kada vježbate.
Psihijatar Arash Javanbakht s državnog Univerziteta Wayne objašnjava šta se dešava s mozgom dok vježbate u članku objavljenom u The Conversation.
Vježba stvara nove moždane ćelije
Prema Javanbakhtu, redovno vježbanje ne samo da čini da se osjećate bolje i popravlja vam raspoloženje, već i “mijenja biologiju mozga”.
“Redovno vježbanje, posebno kardio, mijenja mozak. Suprotno onome što neki možda misle, mozak je vrlo plastičan organ. Ne samo da se svakodnevno stvaraju nove neuronske veze, već se stvaraju i nove ćelije u važnim dijelovima mozga. Jedno od ključnih područja je hipokampus, koji je uključen u učenje i pamćenje i regulisanje negativnih emocija”, navodi.
Također, on ističe da su molekule koje su poznate kao neurotrofični faktor izveden iz mozga, ustvari molekule koje pomažu u stvaranju novih moždanih ćelija.
“Razne aerobne i intervalne vježbe visokog intenziteta značajno podižu nivo BDNF-a. Postoje dokazi iz istraživanja na životinjama da su ove promjene na epigenetskom nivou, što znači da ta ponašanja utječu na ekspresiju gena, što dovodi do promjena u neuronskim vezama i funkciji”, dodaje.
Vježba smanjuje fizičke simptome anksioznosti
Desetina studija ukazuje na to da fizička aktivnost može spriječiti depresiju, ali prema Javanbakhtu, to uključuje ne samo osjećaje već i fizičke simptome tjeskobe.
“Vježba bi čak mogla potencijalno desenzibilizirati ljude na fizičke simptome anksioznosti. To je zbog sličnosti između tjelesnih učinaka vježbanja, posebno vježbanja visokog intenziteta i učinaka tjeskobe, uključujući otežano disanje, lupanje srca i stezanje u prsima.”, dodaje.
Vježba poboljšava samopoštovanje i samopouzdanje
“Povećavanjem nivoa energije i kondicije, vježbanje također može poboljšati sliku o sebi i samopoštovanje”, kaže Javanbakht.
Bezbroj ljudi koji kontinuirano vježbaju podržat će njegovu tvrdnju.
“Kada sam počeo plivati prije mnogo godina, gotovo odmah sam otkrio da se kvalitet mog javnog nastupa poboljšao. Često sam držao prezentacije u sklopu velikih grupnih treninga. Moja sposobnost regulacije udisanja i izdisanja dramatično se poboljšala. To je bilo zbog mojih pluća osposobljenih za disanje dubokim, sporim udisajima tokom plivanja. Blagodati su bile nevjerovatne – i s vremenom se poboljšavate. Ako osjećate da vam je teško disati u određenim situacijama, kao što je javni nastup, idite na redovan raspored vježbi”, kaže Von Collins iz kompanije Complete.
Visocani.ba/Visoko.co.ba/klix.ba
