Današnji I summit u Ženevi između Vladimira Putina i Joea Bidena neće biti prijateljski susret. Za početak, Rusija je nedavno uvrstila SAD na svoj službeni popis “neprijateljski nastrojenih država”.
Gotovo jedino u čemu se američki i ruski predsjednik slažu je da su da su odnosi dviju zemalja na “najnižoj točki”, što je potvrdio u nedjelju na summitu skupine zemalja G7.
Od “Putin je ubojica” i gomilanja ruskih snaga do susreta jedan na jedan
“Mislim da je (Putin) u pravu, ovo je najniža točka (odnosa). A to ovisi o tome kako on bude reagirao na (zahtjeve za) postupanje u skladu s međunarodnim normama. Što u mnogim slučajevima ne radi”, dodao je tada Biden.
O tim odnosima, uostalom, dovoljno govori to da ni jedna ni druga zemlja trenutno nemaju veleposlanika u drugoj zemlji. Visoki ruski dužnosnici pod američkim su sankcijama zbog svega od aneksije ukrajinskog Krima do miješanja u američke izbore, a dvojica bivših američkih marinaca sada su u ruskim zatvorima, od čega jedan služi 16-godišnju zatvorsku kaznu zbog presude za špijunažu.
Sam susret je, po svemu sudeći, dogovoren nakon što je iznenadno gomilanje ruskih snaga u travnju na granici s Ukrajinom, uključujući u anektiranom Krimu, alarmirao Kijev, ali i Washington i Bruxelles. A mjesec dana ranije Biden je na pitanje novinara u intervjuu je li Putin ubojica odgovorio: “Da, mislim to” i dodao da će “platiti cijenu” za miješanje u američke izbore 2016. i 2020. u korist Bidenovog protukandidata i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je bio mnogo naklonjeniji Putinu.
Putin je na provokativnu Bidenovu izjavu odgovorio da “svoj svoga najbolje poznaje” i da Bidenu “želi zdravlje”.
Za Putina je ovo stvar prestiža
Unatoč svemu tome – ili baš zbog toga – njih dvojica se danas ipak sastaju, prvi put kao predsjednici svojih država. A mnogi u Rusiji to vide kao uspjeh sam po sebi, bez obzira na to kako susret završi. To, vjerojatno, misli i sam Putin.
“Summit je važan u smislu simbolike. Stavlja Rusiju u istu ligu kao i SAD, a za Putina simbolika nije nevažna”, kaže Andrej Kortunov, direktor istraživačkog centra RIAC u Moskvi, za BBC.
Biden se sastaje s Putinom rano u svom mandatu, na svom prvom inozemnom putovanju i na Bidenov zahtjev, a susret nije usputan, na marginama nekog većeg summita, već je samostalni summit, jedan na jedan. Sve su to samo dodatni bodovi za Kremlj i Putinov vanjskopolitički prestiž. Negativno je jedino što vjerojatno neće biti zajedničke press-konferencije nakon susreta iza zatvorenih vrata, na kojoj bi Putin mogao pred kamerama svjetskih medija držati lekcije američkom kolegi. No preživjet će nekako i bez toga.
Kasparov: Putin je već dobio što je želio, što će dobiti SAD?
“Putin definitivno želi biti jednak američkom predsjedniku. Želi da ga poštuju pod njegovim uvjetima”, slaže se politička analitičarka Lilia Ševcova: “Putin želi pokazati mišiće i biti član kluba.”
Ruski disident i šahovski svjetski prvak s hrvatskom putovnicom Gari Kasparov tvrdi da SAD nema ništa za dobiti iz ovog summita na najvišoj razini, a Putinu pravi ogroman ustupak dajući mu legitimitet koji traži, unatoč opetovanim napadima na američke interese i sam SAD.
“Američki narod trebao bi znati zašto se predsjednik Biden sastaje s čovjekom kojeg je ispravno nazvao ‘ubojicom’. Što je na stolu? Ukrajina? Hakiranje? Kako ćemo znati je li to uspjeh ili ne? Putin je već dobio ono što je želio, a možda će dobiti i više; što je sa SAD-om?”, upozorio je Kasparov prošli tjedan u objavi na Twitteru.
“Stabilnost i predvidljivost” u odnosima
Izbor Ženeve podsjeća na hladnoratovski susret 1985. godine, prvi summit između Ronalda Reagana i Mihaila Gorbačova, no bilo bi naivno očekivati da će se Biden i Putin slagati kao njih dvojica ili da će susret dovesti do sličnog političkog zatopljenja između dviju svjetskih sila.
Bijela kuća kaže da je njezin cilj “stabilan” i “predvidljiv” odnos s Rusijom. Putin se složio s tim ciljem u nedavnom intervjuu za američki NBC u Moskvi, ali je odmah zajedljivo nabrojio slučajeve kada je američka vanjska politika, po njegovim riječima, bila sve samo ne stabilna i predvidljiva.
S druge strane, držanje protivnika u neizvjesnosti i na oprezu zbog vlastite nepredvidivosti omiljena je Putinova taktika još otkako su njegovi “mali zeleni ljudi” zauzeli Krim 2014. godine, nakon čega je pripojen Rusiji pod izlikom spornog referenduma, što je izazvalo sankcije EU i SAD-a. Odnosi Washingtona i Moskve otada su samo klizili nadolje.
“Ostvariviji cilj bio bi provjeriti gdje leže međusobne ‘crvene linije'”, sugerira Ševcova, kao i “razumijevanje da je dijalog put natrag iz ponora”.
“Ako ne razgovaraju, Rusija će postati nepredvidljivija”, dodaje ova analitičarka za BBC.
Može li susret uroditi plodom?
Putin je prošlog vikenda rekao za državnu rusku televiziju da postoje “pitanja u kojima možemo surađivati” sa SAD-om, počevši od novih razgovora o kontroli nuklearnog naoružanja, rasprave o regionalnim sukobima, poput onih u Siriji i Libiji, i klimatskim promjenama.
“Ako uspijemo stvoriti mehanizme za rad na tim pitanjima, onda mislim da možemo reći da summit nije bio uzalud”, ustvrdio je Putin.
Neki u Rusiji sugeriraju da je primirje u “diplomatskim ratovima” također moguće. SAD je proteklih godina protjerao desetke ruskih diplomata i zatvorio dva veleposlanstva, a američkim diplomatskim misijama u Rusiji sad prijeti zabrana zapošljavanja lokalnih radnika, što znači dramatično smanjenje usluga, uključujući izdavanje viza. Moskva bi mogla dopustiti svom veleposlaniku povratak u Washington kao minimalni ustupak.
Pitanje Navalnija i zatvorenog Amerikanca
Biden će također vjerojatno tražiti puštanje svojih zatvorenika u Rusiji, uključujući Paula Whelana, koji je uhićen 2018. godine i osuđen za špijunažu, što je uvijek negirao, a možda i ruskog disidenta i oporbenog lidera Alekseja Navalnog, koji je zatvoren zbog navodnog kršenja uvjetne kazne za presudu za pronevjeru, koju Europski sud za ljudska prava smatra nepoštenom i politički motiviranom. Navalni je, podsjetimo, prije toga jedva preživio trovanje novičokom u Rusiji, za što je izravno optužio Putina i agente ruskog FSB-a.
Ruski predsjednik je u razgovoru za NBC spomenuo moguću razmjenu zatvorenika između Rusije i SAD-a i dao je do znanja da je otvoren za tu mogućnost. Oko Navalnog, čije ime ne želi ni izgovoriti, bio je mnogo manje susretljiv, pa tako nije htio ni garantirati da neće umrijeti u zatvoru. Rekao je samo da ga se “neće tretirati gore od bilo koga drugoga”.
Putinova mantra o neprijateljskom zapadu
Putin u posljednje vrijeme posebno intenzivno promiče svoj narativ da je Zapad neprijateljski raspoložen i iracionalan u odnosu prema Rusiji. Na ovomjesečnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu ponovno je ustvrdio da SAD žele “obuzdati” razvoj Rusije.
Nekoliko dana ranije prijetio je da će “izbiti zube” bilo kojem stranom agresoru koji želi “ugristi” Rusiju, inzistirajući da se svijet mora probuditi i osvijestiti realnost obnovljene snage i statusa Rusije nakon kolapsa SSSR-a i kaotične tranzicije devedesetih.
“Jasno je da on vjeruje da je SAD protivnik koji Rusiji ne želi dobro i ne mislim da će se ta vizija promijeniti”, ocjenjuje Kortunov, ali dodaje da Rusija možda ipak želi sniziti temperaturu i spriječiti usijanje u odnosima: “Kao racionalni političar, Putin bi želio smanjiti troškove i rizike povezane s tim kontradiktornim odnosom.”
To, naravno, uključuje ekonomske sankcije, čije ukidanje je Putinov strateški cilj već godinama i za što je vjerojatno računao da će mu Trump ispuniti tu želju. Međutim, one nisu ukinute, a najnoviji krug sankcija ograničio je sposobnost Moskve da ubire prihode. A nove sankcije su na pomol, što bi moglo dodatno ugroziti ekonomiju u ključnoj izbornoj godini za Putina.
Neizbježno predavanje o ljudskim pravima i američkim intervencijama
“Ruska javnost sada nema apetita za vanjskopolitičkim ‘pobjedama’ kao zamjenom za rješavanje gorućih socijalnih i ekonomskih problema kod kuće. Što god Putin želi, mislim da ne može postići ništa (na domaćem planu) eskalacijom”, drži Kortunov.
Ono što Vladimir Putin ne želi, ali što će sigurno dobiti, jest predavanje o ljudskim pravima, posebno o slučaju Navalnog. Moskovski sud upravo je zabranio Navalnijeve političke urede i antikorupcijsku organizaciju kao “ekstremističke”. Čini se da je time namjerno poslao poruku da će se Rusija i dalje oštro obračunavati s disidentima i “stranim plaćenicima”, kako ih zove, i da se SAD nema zašto miješati u to “unutarnje pitanje”.
“Biden će odraditi svoju pjesmu – uvertira o Navalnom i ljudskim pravima, zatim će Putin izvesti svoju pjesmu – ‘da SAD nije ništa bolji’. Ali činjenica da se ovaj sastanak održava znači da će nakon ‘predjela s ljudskim pravima’ prijeći na glavno jelo. A to je: učinimo nešto da smanjimo napetost”, zaključuje Ševcova.
Petar Stošić (Index.hr)
(kliker.info)
