Više od pola godine od kako je u brojnim zemljama širom svijeta pokrenuta kampanja masovne vakcinacije protiv korona virusa, vlasti Bosne i Hercegovine, prije svega one u bh. entitetu Federacije BiH, nisu uspjeli osigurati ni približno dovoljan broj doza nužnih za imunizaciju građana. I ono uvjetno govoreći malo vakcina što su građani dobili su uglavnom donirane vakcine, što je uzrok sve većeg nezadovoljstva stanovništva. Političari u BiH su među najplaćenijim u Evropi u odnosu na ostatak građana, ali umjesto vakcina, tokom pandemije su stanovnici BiH dobijali afere.
Krajem marta je Srbija omogućila građanima Bosne i Hercegovine da se u toj zemlji besplatno vakcinišu, a očit nedostatak u napretku nabavke većeg broja vakcina i posljednje izjave vodećih političara natjerao je veliki broj ljudi koji nisu htjeli u martu da idu kod susjeda na vakcinaciju da iskoriste novi humanitarni poziv Beograda. Kako se sve češće može vidjeti na društvenim mrežama, i najstrpljiviji su izgubili nadu i ono malo povjerenja što su imali u bh. zvaničnike da će učiniti sve potrebno da se stanovništvo imunizira.
Prof. Dr. Sc. Med. Nada Koluder Ćimić, specijalista infektolog i klinički farmakolog, poručuje građanima da zbog spore reakcije vlasti, građani moraju preuzeti zdravlje u svoje ruke i učiniti sve što mogu da se zaštite.
Bivša šefica Klinike za infektivne bolesti KCUS-a, sadašnja uposlenica EUROFARM Centar Poliklinika, članica Senata Opće bolnice, volonterka na COVID odjelu Opće bolnice, te supervizorica i koordinatorica rada na COVID odjelu KB Goražde kaže da u suprotnom prijeti četvrti val epidemije, ako se ne ubrza proces imunizacije građana.
- Srbija je ponudila građanima Bosne i Hercegovine da se besplatno vakcinišu u toj zemlji. Da li je ta ponuda dovoljna da se ostvari nužni stepen imunizacije u BiH, ili je potrebno da što prije vlasti BiH osiguraju veliki broj doza za vakcinaciju građana?
– Građani vakcinisani u Republici Srbiji u malim postotcima participiraju u sticanju kolektivnog imuniteta kako u Federaciji BiH tako i u Kantonu Sarajevo. Prema raspoloživim brojkama jako je niska procjepljenost bez obzira na dosadašnji broj građana koji su imunitet stekli preboljenjem COVID-a ili cijepljenjem.
U jednoipogodišnjem hodu korona virusa kroz svjetska prostranstva još je puno misterija. Davno se ugasila nada u prirodno sticanje imunosti bez cijepljenja što je bila početna zabluda. Cijepljenje je odavno imperativ i to masovno cijepljenje u kratkom vremenskom roku kako bi se doskočilo virusu u smislu zaustavljanja nekontrolisanog širenja i stavljanja pod kontrolu kako na lokalnom nivou tako i globalno, jer se samo tako može zaustaviti pojava novih, mutiranih patogenih virusnih sojeva na koje populacija možda ne bi bila imuna.
Bez obzira na sva propuštena vremena i opasnost koja se nadvila nad Bosnom i Hercegovinom u slučaju pojave četvrtog vala, pokušavam biti optimistična u sadašnjem trenutku malih ohrabrujućih brojeva (da li su reprezentativni?) novozaraženih i pozivam građane da se otrijezne, uzmu svoje zdravlje u svoje ruke i put pod noge. Vlast je cijelo vrijeme, pa i sad u dubokoj krizi s političkim odlukama koje su iznad svega, tako da propušta posljednju priliku da osigura masovnu vakcinaciju. Sad ili nikad!
- S obzirom da nema garanta da će Srbija moći osigurati dovoljno doza za potpunu imunizaciju svih građana BiH (dvije doze po osobi, gdje se takva vakcina daje), koje su posljedice ako se primi samo jedna doza? Ujedno, koje su posljedice ako se druga doza primi nakon preporučenog vremenskog razmaka između dvije doze?
– Poznato je da se pun učinak cjepiva postiže sa dvije doze cjepiva kod onih kod kojih je predviđena.
Sve je više naučnih radova koji pokazuju da je zaštita stečena jednom dozom nakon infekcije SARS- CoV- 2 virusom jednako dobra kao nakon dvije doze kod osoba koje nisu bile predhodno inficirane. U sadašnjem trenutku slabe procjepljenosti i nedostatka cjepiva u nekim državama se preporučuje jedna doza za one koji su preboljeli COVID unutar šest mjeseci. Sve iznad tih vremenskih granica zahtijeva dvije doze. U slučaju dvojbe pristupa se individualno. Pri takvim odlukama, po meni, bitan je serološki test koji kvantitativno mjeri nivo antitjela na S protein SARS-CoV-2 kod pacijenata koji su bili izloženi virusu ili cijepljeni.
To se ne odnosi na imunokompromitirane pacijente koji potrebuju dvije doze.
Što se tiče razmaka između doza to je za svako cjepivo određeno. Recimo za Pfizer-BioNTech je šest sedmica, a moguće je između 3-6 sedmica nakon prve doze radi ubrzanja obuhvata cjepiva. AstraZeneca je 12 sedmica, a moguće je između 4-12 sedmica radi ubrzanja obuhvata cjepiva i postizanja učinka nakon druge doze. Dakle, razmak između dvije doze kod nekih cjepiva može se i smanjiti, odnosno povećati što ne ostavlja posljedice.
- Zbog spore imunizacije u BiH, postoji mogućnost da građani prime dvije doze različitih vakcina (primjerice dozu AstraZenece i dozu Pfizera). Prema dostupnim podacima, da li doze različitih proizvođača utječu na zaštitu? Ima li nekih negativnih efekata?
– Savjetodavno tijelo pri Federalnom ministarstvu zdravlja nije odobrilo primjenu različitih vakcina glede prve i druge doze kod jedne osobe koja je u procesu cjepljenja protiv COVID-a zbog nedovoljno raspoloživih podataka na temelju kojih bi se sa sigurnošću moglo predložiti navedenu kombinaciju kao neštetnu i djelotvornu.
- Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je ovih dana rekao da, u osnovi, nisu htjeli da žure s nabavkom vakcina kako građani BiH ne bi bili pokusni kunići. Da li je stvarno bilo moguće da se na tržište plasira vakcina koja nije prethodno zadovoljila standarde i testove medicinske struke, već je iskorištena prilika za testiranje u stvarnom životu?
– Sramna izjava kod mislećih treba da potiče civilni aktivizam kojim se jedino može mijenjati status quo. Vidim revolucionare u budućim glasačima.
Na BiH tržište do sada su dolazila cjepiva koja su ispunjavala sve standarde i testove medicinske struke i u tom pogledu nemam nikakvih dilema. Tu je Europska agencija za lijekove (EMA), Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.
- Koje su posljedice spore reakcije vlasti u BiH i spore imunizacije građana?
– Postoji realna opasnost od četvrtog vala, pojave novih mutiranih sojeva virusa što bi u slučaju ovako niske procjepljenosti dovelo do nesagledivih posljedica po živote i zdravlje građana.
- Novi korona virus je relativno nov i još se ne zna mnogo o njemu. Međutim, na osnovu onog što se zna, koliko dugo traje zaštita nakon “prebolovanog” COVID-a? Da li možemo tražiti utjehu da je do sada već veliki broj građana bio zaražen, kad već vakcina u zemlji još nema?
– Korona virus je još uvijek sa puno nepoznanica.
Ključna nepoznanica je trajanje imuniteta kojim bi se predviđalo kretanja pandemije, posljedično mnogih strategija uključivo i cijepljenja. Imunost stečena preboljenjem COVID-a je varijabilna, ovisna od starosti, stepena težine bolesti uključivo i pređenu infekciju bez simptoma. S prebolijenjem COVID-a različita je dinamika uspona i pada titra antitijela, ali to nije dugoročno provjereno na većem uzorku.
Osim “opipljivog” humoralnog postoji i “nedodirljivi” celularni imunitet koji zasigurno participira u dugoročnijoj zaštiti. Isto tako treba reći da postoje i određene indicije da covid rekonvalescenti čak i ne stvaraju imunitet i suprotno da osobe s asimptomnim COVID-om isti razviju.
Bez obzira na nabrojano, koje dijelom hrabri, cjepljenje je nužno.
Postoje indicije da će imunost nakon cijepljenja biti dulja nego što se pretpostavljalo, da će biti u određenoj mjeri zaštitna i protiv mutiranih sojeva virusa te da samo mali broj oporavljenih nema dugotrajniji specifični imunitet što bi se trebalo premostiti cjepljenjem.
Cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu, ali ako se osoba zarazi nakon određenog vremena od cjepljenja, klinička slika bi trebala biti blaža.
Mario Pejović (AJB)
