Savez logoraša u Bosni i Hercegovini će i ovog 31. maja obilježiti “Dan bijelih traka” i 29. godišnjicu napada na Prijedor, tako što će na uredskim prozorima postaviti bijele plahte u znak sjećanja na protjerane i ubijene stanovnike prijedorskog kraja i time dati svoj doprinos u borbi protiv sve učestalije pojave negiranja i poricanja zločina na ovim prostorima, a uporedo s tim, opravdavanja i slavljenja zločinaca kao heroja, a djela zločina kao časnih, patriotskih i historijskih podviga i djela.
Podsjećaju da je krizni štab bosanskih Srba opštine Prijedor na današnji dan, 31. maja 1992. godine, putem lokalne radio stanice, izdao naredbu da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke kao dokaz lojalnosti srpskim vlastima.
To je prvi put, nakon nacističkog proglasa iz 1939. godine, da su članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovakav način bili obilježeni za istrebljenje, što je predstavljalo uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije prijedorske općine.
U sistamskim kampanjama etničkog čišćenja, iz Prijedora je protjerano oko 50.000 nesrba, a više od 30 hiljada muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, zatvoreno je i držano u krajnje nečovječnim uslovima u logorima Trnopolje, Keraterm i Omarska, ali i drugim mjestima zatočenja.
Tokom zatočenja u logorima nad njima su vršene masovne egzekucije, silovanja i drugi, zdravom razumu nezamislivi oblici tortura.
U Prijedoru je, tokom 1992-1995. godine, ubijeno 3.176 građana/civila, Bošnjaka i Hrvata, od čega i 102 djece.
Nažalost, kako ističu iz Saveza logoraša u BiH, u Prijedoru ni danas, 29 godina kasnije, ne postoji niti jedno obilježje posvećeno prijedorskim žrtvama, jer Gradska uprava Prijedora, sve ove godine, na sve moguće načine uporno onemogućava i osporava izgradnju takvog obilježja.
Savez poziva domaće i međunarodne institucije i organizacije/borce za ljudska prava, da podrže i na prikladan način obilježe “Dan bijelih traka”, sa zajedničkim ciljem pružanja podrške u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda za sve žrtve ratne torture, bez obzira na etničku ili bilo koju drugu pripadnost i opredjeljenje, te nastavka borbe za prava potpuno obespravljenih žrtava ratne torture/logoraša u Bosni i Hercegovini, kolektivnog prava na sjećanje, komemoraciju i memorijale.
– Neka današnji dan služi kao podsjetnik na zlo i žrtvu koju su podnijeli građani Prijedora i cijele Bosne i Hercegovine, žrtvu koju su podnijeli logoraši/žrtve ratne torture, čiji status niti danas, 26 godina nakon prestanka rata, nije adekvatno pravno reguliran. Neka nam današnji dan bude opomena da smo svi, bez izuzetka, dužni poduzeti sve što je u našoj moći kako se slično zlo nikada, nikome i nigdje više ne bi ponovilo – stoji u saopćenju Saveza logoraša u BiH.
