Član Parlamenta Kanade Brian Masse i kanadski grad Hamilton obilježit će 31. maj – Međunarodni dan bijelih traka, a to zakonodavno tijelo trebalo bi uskoro razmatrati i Rezoluciju o Međunarodnom danu bijelih traka što je inicirao Masse.
Pozivajući kanadsku i svjetsku javnost na obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka, Masse je podsjetio da su 31. maja 1992. godine u Prijedoru nakon nasilnog preuzimanja vlasti u općini bosanski Srbi donijeli uredbu, pročitanu na lokalnom radiju kojom se nalaže svim nesrpskim građanima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili pokrivačima i da nose bijele trake na rukavima kad izlaze iz kuće.
Desetine hiljada članova porodica prisiljenih da nose bijele trake bili su zatočeni u logorima uspostavljenim tokom rata u Bosni i Hercegovini. U Prijedoru je tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno 3.173 ljudi – među njima 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatočeno u koncentracionim logorima, a 53.000 je nasilno protjerano.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu osudio je više osoba na zatvorske kazne zbog ratnih zločina počinjenih u Prijedoru i oko njega. Preživjeli svjedoci su Haškom sudu govorili su o stravičnim djelima mučenja, silovanja i ubistava počinjena u logorima.
Na 20. godišnjicu dekreta o bijelim trakama, 2012. godine, stanovnici Prijedora osnovali su grupu Stop negiranju genocida, s ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka. Od tada je pamćenje ovih zločina i zločina protiv čovječnosti raslo po cijelom svijetu, napomenuo je Masse.
– Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas da smo svi dužni osigurati da zločini genocida i mučenja budu trajno iskorijenjeni, da se žrtve takvih zločina pamte i da počinitelji budu izloženi i izvedeni pred lice pravde. Suzbijanje svih poricanja genocida važan je dio procesa – dodao je.
Istaknuo je da je danas dan za pamćenje i podršku žrtvama zločina, zajedno s globalnom zajednicom posvećenoj istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica.
Uoči 31. maja grad Hamilton još jednom upozorava da svijet nije izvukao poruku iz Drugog svjetskog rata te je Odlukom Skupštine grada na elektronskom panou u znak sjećanja na žrtve velikosrpske fašističke metode obilježavanja Bošnjaka i Hrvata kao jasna najava genocida napisano “Hamilton podržava Međunarodni dan bijelih traka”.
Dok politički establišment Prijedora obilježava 30. maj kao takozvani “Dan odbrane Prijedora”, čime legaliziraju genocid u Prijedoru, dok se muralima nastavlja anticivilizacijska dehumanizacija žrtava genocida, kanadski grad Hamilton se solidariše sa žrtvama genocida u Prijedoru i uključuje u kampanju Međunarodni dan bijelih traka.
Kako navode u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada, dok i dalje Prijedorom vlada mrak kao simbol kontinuiranog ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda Bošnjaka i Hrvata, dok se žrtve još više ponižavaju, dok još nema konkretnih naznaka o izgradnji spomenika za ubijenu djecu i žrtve genocida, dotle Kanada i grad Hamilton upozoravaju da svijet nije izvukao poruku iz Drugog svjetskog rata.
Obilježavanje ovakvih događaja, koji su ključni za historiju ne samo države BiH i regiona nego i čitavog svijeta, neophodno je kako bi se spriječilo ponavljanje istoga, bilo gdje, bilo kad, smatraju iz Instituta i naglašavaju da se kontinuiranim obilježavanjem 31. maja poboljšana svijest Kanađana o značaju Međunarodnog dana bijelih traka.
– Ove bijele trake se danas možda ne vide golim okom, ali se Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru itekako obilježavaju kroz prijetnje, ucjene, zastrašivanja i kontinuirana ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, uključujući i pravo na izgradnju spomen obilježja ubijenog djeci i žrtvama genocida u Prijedoru – podsjećaju.
Zato su iz Instituta pozvali da 31. maj služi kao opomena na zlo koje se desilo u Prijedoru i Bosni i Hercegovini i da svi zajedno djeluju u funkciji sprečavanja ponavljanja zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina i genocida.
Dan bijelih traka ostaje stalni simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za poštovanje drugog i drugačijeg u cijelom svijetu zbog čega su i zatražili da 31. maj postane trajno obilježje prijedorskih “bijelih traka”, da se institucionalizira i postane dio institucionalnog pamćenja.
– To je ujedno prilika da se 31. maj proglasi danom borbe protiv fizičkog obilježavanja ljudi, najmorbidnije dehumanizacije, segregacije i aparthejda, te zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koji su uslijedili nakon markiranja žrtve – zaključuju iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.
