Iranski tvrdolinijaški bivši predsjednik Mahmud Ahmadinedžad u srijedu se ponovo kandidovao za predsjednika na izborima koji će se održati u junu i koji se smatraju testom legitimiteta za vjerski orijentisane lidere u zemlji.
Zloglasan na Zapadu zbog preispitivanja holokausta, Ahmadinedžad je 2013. morao odstupiti s funkcije zbog pravila o ograničenju broja mandata, kada je sadašnji predsjednik Hassan Rouhani, koji je pregovarao o iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. sa svjetskim silama, pobijedio.
– Ljudi bi trebali biti uključeni u iranski proces donošenja odluka. Svi se moramo pripremiti za temeljnu reformu – citirala je državna TV Ahmadinedžada nakon podnošenja kandidature, prenosi Reuters.
Kandidati su se u utorak počeli prijavljivati na birališta, a lideri zemlje koji pripadaju vjerskoj eliti se nadaju velikom odazivu birača u vrijeme rastućeg nezadovoljstva ekonomijom osakaćenom američkim sankcijama ponovno uvedenim nakon izlaska Washingtona iz nuklearnog sporazuma prije tri godine.
Registracija kandidata će se završiti u subotu, nakon čega će 12-člano Vijeća čuvara ustava početi provjere političkih i islamskih kvalifikacija kandidata. Šest članova ovog tijela imenuje vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei.
Hamnei je podržao Ahmadinedžada nakon što je njegov reizbor 2009. godine pokrenuo proteste na kojima je na desetine ljudi ubijeno, a stotine uhapšeno prije nego što su sigurnosne snage predvođene elitnim Revolucionarnim gardijskim korpusom (IRGC) ugušile nemire.
Razdor između njih dvojice nastao je kada je Ahmadinedžad, tadašnji predsjednik izričito zagovarao provjere Hamneijevog autoriteta.
Vijeće čuvara diskvalificiralo je Ahmadinedžada na predsjedničkim izborima 2017. godine.
U otvorenom pismu Hamneiju 2018. godine, Ahmadinedžad je pozvao na “temeljne reforme” u tri grane vlasti – izvršnoj, parlamentarnoj i sudskoj – kao i uredu vrhovnog vođe.
