iH raspolaže sa oko tri tone zlata koje su u nadležnosti Centralne banke BiH, a ekonomista Igor Gavran navodi da bi bilo dobro povećati obim zlatnih rezervi, jer je monetarno zlato najtradicionalniji oblik rezervi kojim centralne banke garantuju za vrijednost nacionalne valute, zajedno sa ostalim deviznim rezervama.
“Ovu funkciju imaju i zlatne rezerve Centralne banke BiH, iako čine tek mali dio ukupnih deviznih rezervi i dobro je što ih BiH ima“, rekao je Gavran.
On smatra da bi bilo dobro povećati obim zlatnih rezervi, odnosno monetarnog zlata, ali ne u trenutnim kriznim vremenima kada je cijena svakako visoka, već kao dio dugoročne strategije unapređenja stabilnosti povećanja ukupnih deviznih rezervi.
“Dobro je da nismo u nepovoljnoj situaciji kao Crna Gora, da založimo zlato kao garanciju za zaduženje, ali ni kao Hrvatska koja je brzopleto rasprodala svoje monetarno zlato kada je cijena bila daleko niža nego danas i tako je izgubila stotine miliona evra razlike, koliko bi mu vrijednost porasla“, precizira Gavran.
Prema pisanju lista, nije dostupan podatak hoće li doći do pojačavanja zlatne rezerve u BiH.
Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve u toj zemlji porasle su za 20,7 tona ili 1,1 milijardu evra, a samo u posljednje dvije godine rezerve Srbije uvećane su za 12 tona zlata.
Srbija u vlasništvu ima ukupno 36 tona zlata, druga na Balkanu je Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17, BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora sa 1,09 tona, dok je Hrvatska ostala bez svojih zlatnih rezervi.
