Rasparčan sigurnosni sistem u Bosni i Hercegovini, nedovoljna suradnja među državama zapadnog Balkana u smislu razmjene informacija i koordiniranje u policijskim akcijama, najviše pogoduju kriminalnim strukturama koje unapređuju svoju suradnju i nastavljaju sa krijumčarskim aktivnostima – kazao je u razgovoru za Fenu Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetnina (CPKU).
– Kada govorimo o temi ilegalne trgovina umjetninama, Bosna i Hercegovina ne predstavlja izuzetak kada je riječ o balkanskoj ruti krijumčarenja. Zemlje zapadnog Balkana su vrlo atraktivne za ovu vrstu kriminalnih aktivnosti, bilo da je riječ o tranzitu ili o krajnjem odredištu ukradenih umjetnina. Mora se znati da se 6,3 posto ilegalne trgovine umjetninama u svijetu odvija na prostorima jugoistočne Evrope – kazao je on.
Jusufović dalje navodi da prema podacima Interpola, ilegalna trgovina kulturnim dobrima i umjetninama zauzima treće mjesto odmah poslije trgovine oružjem i drogom. Sigurnosni stručnjaci su jedinstveni u stavu da je baklanska krijumčarska ruta funkcionisala i opstala bez obzira na istorijska dešavanja na ovim prostorima. Zavisno od globalnih dešavanja, može se mjenjati intenzitet, vrste roba ili način krijumčarenja, ali teško da može doći do promjene rute u geografskom smislu.
– Rasparčan sigurnosni sistem u BiH, nedovoljna suradnja među državama zapadnog Balkana u smislu razmjene informacija i koordiniranje u policijskim akcijama, najviše pogoduju kriminalnim strukturama koje unapređuju svoju suradnju i nastavljaju sa krijumčarskim aktivnostima. U najnovijem izvještaju EUROPOL-a i EMLDDA, navodi se da organizovane kriminalne skupine prilagođavaju svoje načine rada trenutačnoj situaciji izazvanom koronavirusom, te iskorištavaju sigurne komunikacijske kanale, aplikacije koje šifriraju razgovore poput Telegrama i Signala. U izvještaju se navodi da bi regulatori koji se bave borbom protiv pranja novca i drugi profesionalci iz ovog sektora trebali predvidjeti i spriječiti pokušaje organizovanih kriminalnih grupa koje bi mogle iskoristiti nestabilnu ekonomsku situaciju za pranje novca zarađenog trgovinom drogama pruzimanjem propalih biznisa, kupovinom nekretnina, kao i umjetnina. Ukazuje se i na mogućnost da organizovane kriminalne grupe iskoriste lošu ekonomsku situaciju i više korumpirane lokalne vlasti i službenike agencija za provođenje zakona. U izvještaju se spominje ‘Balkanski kartel’ kroz međunarodnu policijsku akciju ‘Falkuša’ u kojoj je javno upotrebljen taj izraz koji opisuje dojučerašnje klanove, skupine, bande… s Balkana – kaže Jusufović.
Domaći i strani mediji često koriste pojam “balkanska krijumčarska ruta” koja je aktuelna posljednjih godina kako su intenzivirana dva globalna problema – terorizam i migracije. U izvještaju Odjeljenja za narkotike UN-a (UNODC), kao i Interpola i Europola, te američkih i drugih međunarodnih organizacija i dalje ukazuju da je balkanska krijumčarska ruta jedna od najfrekventnijih i najeksploatisanijih krijumčarskih ruta u svijetu. Robe koje se najčešće krijumčare su žestoko piće, cigare, tekstil… Ipak, najunosnija zarada je na drogama, oružju, trgovini ljudima i organima, te trgovina umjetninama.
– Treba takođe napomenuti da se krijumčarenje umjetninama obavlja i na internetskom i tzv. darknet tržištu, društvenim medijima, preko sigurnih šifriranih komunikacijskih aplikacija, što dodatno otežava problem za policijske i druge istražne organe. Tako se 2019. godine, nakon što je BBC objavio reportažu o krađi umjetnina sa Bliskog istoka i njihovoj preprodaji na društvenim mrežama, Facebook oglasio saopštenjem u kojem tvrdi da je blokirao 49 grupa koje su bile povezane sa trgovinom antikvitetima. Drevna blaga se nude na društvenim mrežama, a grupe na Facebooku koje su reklamirale takve predmete brzo su širile svoju ponudu, prvo početkom Arapskog proljeća a poslije i za vrijeme ratova koji su uslijedili na Bliskom istoku. Iako je ISIL poražen na Bliskom istoku i dalje se na crnom tržištu preprodaju ukradene umjetnine – rekao je Jusufović.
Pored još nerazriješenih slučajeva po pitanju povrata Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, umjetničkog djela “Magdalena” autora Đoke Mazalića iz privatne zbirke Envera i Damirke Mulabdić koje se nalazi na Interpolovoj potrazi za umjetninama a za koje se zna da se nalazi na teritoriji Republike Srbije, tu je i međunarodni skandal izazvanom aferom “Ikona”.
Jusufović ističe da Bosna i Hercegovina mora dati odgovor kako se nevedena ikona našla na njenoj teritoriji kod visokopozicioniranog predstavnika vlasti, te njeno nepropisno ponovno vraćanje na teritoriju BiH. Bosna i Hercegovina je potpisnik UNESCO Konvencije iz 1970. godine kao i UNIDROIT Konvencije iz 1995. godine koje govore o mjerama zabrane i sprečavanja uvoza i izvoza kulturnih dobara i u skladu sa tim konvencijama ima i obavezu provoditi iste.
– Treba istaći da je jedna od vodećih krijumčarskih ruta za ukradene umjetnine upravo zapadni Balkan. Ranijih godina su ukradene umjetnine na Zapad stizale iz Grčke, Italije ali zadnjih godina zapadni Balkan je zabilježio povećanje ove vrste kriminala što pokazuju slučajevi iz 2019. i 2020. godine. MUP Hrvatske je u aprilu 2019. godine zaustavio pošiljku na graničnom prelazu Bajakovo. Zaplijenjen je antički novac koji datira iz vremena V stoljeća prije nove ere do XVI stoljeća naše ere a kovan je na području Bliskog istoka, Grčke, Turske i Crnog mora. Radilo se o 2.963 antička novčića čija ukupna vrijednost iznosi oko 2,2 miliona kuna. Drugi slučaj se desio u Srbiji gdje su carinici Republike Srbije su u suradnji sa policijom u noći 29. decembra 2020. godine na graničnom prelazu Srpska Crnja otkrili i spriječili pokušaj krijumčarenja bogate arheološke zbirke iz Ukrajine sa preko 2.000 antikvitetnih predmeta iz različitih perioda – kazao je Jusufović.
Da ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak govore dvije zapljene krajem 2020. godine. Prva se desila u novembru 2020. godine kada su službenici granične policije na Aerodoromu Tuzla zaplijenili 18 četverostrukih zlatnih dukata sa likom Franje Josipa. Druga zapljena se desila u decembru 2020. godine kada su službenici Granične policije na graničnom prelazu Orašje oduzeli 44 zlatna dukata sa likom Franje Josipa.
Slijedom događaja koji su se desili u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci, a na osnovu zaključaka sa konferencija koje je organizovao Centar protiv krijumčarenja umjetninama u oktobru 2015. godine i oktobru 2018. godine, za Bosnu i Hercegovinu je sada najvažnije pitanje a koje je vezano za ilegalnu trgovinu umjetninama formiranje “Nacionalne baze podataka nestalih umjetnina” i fromiranje “Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine”.
Ovo je neophodno u skaldu sa međunarodnim Konvencijama i Rezolucijama a posebno je važna Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 73/130 iz decembra 2018. godine. To je prva Rezolucija koja izražava potrebu za postojanjem/formiranjem “specijaliziranih policijskih jedinica za umjetnine” za slučajeve povezane sa kulturnim nasljeđem prema Konvenciji UNESCO iz 1970 godine čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina. Spomenuta Rezolucija poziva sve države članice da uz pomoć INTERPOL-a formiraju “Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine” isključivo posvećene zaštiti kulturne baštine, istodobno ističući važnost postojanja i povezivanja “Nacionalnih baza podataka o nestalim djelima” sa bazama INTERPOL-a.
Formiranje “Nacionalne baze podataka o nestalim umjetninama” i “Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine” je neophodno kako bi Bosna i Hercegovina na adekvatan način odgovorila na izazove koji se tiču posebno pitanja ilegalne trgovine umjetninama.
– Nebriga o ovom pitanju dovodi do destabilizacije zemlje što ujedno predstavlja i samu sigurnost s obzirom da se od sredstava iz ovih kriminalnih radnji finansiraju različiti segmenti organizovanog kriminala kao i finansiranje terorizma – kaže Jusufović.
Što se tiče svijesti građana o značaju ove problematike kao i zaštiti kulturnih dobara u Bosni i Hercegovini, Centar protiv krijumčarenja umjetninama je radio na podizanju svijesti javnosti sa svojim međunarodnim i domaćim partnerima.
– Za te potrebe smo krajem 2020. godine i početkom 2021. godine izradili video klip ‘Kako zaštiti kulturnu baštinu’ i brošuru ‘Čuvajmo naše kulturno dobro’. I u brošuri kao i video klipu je naveden broj ‘KRIMOLOVAC – 080 020 505’, Državne agencije za istragu i zaštitu SIPA na koji građani anonimno mogu prijaviti saznanja o počinjenju krivčnih djela koja se tiču ilegalne trgovine umjetninama, kao i uništavanju ili krađi kulturnih dobara. Ovaj projekat je realizovan u suradnji sa Misijom OSCE u BiH, a navedeni materijali se mogu preuzeti i pronaći na stranici Centra. I na kraju, Centar protiv krijumčarenja umjetninama će sa svojim domaćim i međunarodnim partnerima među kojima bih istakao Misiju OSCE u Bosni i Hercegovini, francusku ambasadu u BiH, British Council, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova pri Ministarstvu sigurnosti BiH, CEST Federacije BiH, CEST Republike Srpske, kao i muzeji, galerije, biblioteke, stručna javnosti i veliki broj široke mreže naših partnera u svijetu nastaviti sa realizacijom započetih aktivnosti sa ciljem jačanja kapaciteta BiH po pitanju sprečavanja ilegalne trgovine umjetninama kao i samoj zaštiti kulturnih dobara u BiH – kazao je Jusufović u razgovoru za Fenu.
