Najrazorniji petrinjski potres prouzrokovao je pomicanje Siska prema istoku za 10, a Petrinje između 15 do 20 centimetara, piše u srijedu Jutarnji list.
Prema izračunu izrađenomm na osnovu satelitskih snimaka Evropske svemirske agencije, najrazorniji petrinjski potres prouzrokovao je pomake tla s amplitudom od čak 70 centimetara.
Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora. Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se dignulo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara.
– Sisak se pomaknuo u puno manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomaknuo 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara – rekao je za Jutarnji list dr. Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.
Interdisciplinarni tim naučnika i dalje obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja. Zasad nisu otkrili efekat prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini.
– Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća rasjeda, možemo procijeniti gdje je točno rasjed, kakav je bio pomak po njemu te kolika je dužina rasjeda koji je pukao – kaže seizmolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Jutarnji list podsjeća da se potres dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. Taj je rasjed granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena.
Naučni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI) dr. Tvrtko Korbar objavio je da je potres koji je pogodio Petrinju i okolinu 28.decembra 2020. aktivirao sistem rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline.
– Očigledno je da je riječ o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sistema sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manji poznati rasjed koji je ovom prilikom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed. Takav sistem rasjeda je školski primjer deformacija koje nastaju u stijeni zbog kompresijskog naprezanja po osi sjever – jug – dodaje Korbar.
Za dio deformacija površine terena između Petrinje i Gline kaže da su vjerovatno posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg uglja koji su radili u prvoj polovini 20. stoljeća i nisu adekvatno sanirani (zatrpani).
Hrvatska akademija nauka i umjetnosti jučer je poslala izjavu o seizmičkoj aktivnosti i njenim implikacijama.
– Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost niti se zbivaju po nekom pravilu. Na nekim mjestima događa se jedan jači potres nakon kojeg ne slijedi gotovo nijedan naknadni potres, drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili dužem vremenskom intervalu veliki broj naknadnih, slabijih potresa. Neki put glavnom potresu prethodi određeni broj slabijih potresa. Nemoguće je unaprijed znati kakav će se tip seizmičke aktivnosti razviti na nekom aktiviranom rasjedu – ističe se u izjavi HAZU-a, prenosi Hina.
