Arheolozi ne mogu odrediti tačan trenutak u ljudskoj historiji u kojem je zlato otkriveno, ali tragovi iz drevnih špilja datiraju čak 40.000 godina prije nove ere.
Egipćani, poznati po raskoši, od zlata su radili nakit koji je bio odraz određenog društvenog statusa. Danas se ono primjenjuje i u kozmetičkoj industriji, dekoraciji zgrada, medicini, ali i u svijetu elektronike, poput mobitela i laptopa.
Zlato je dobar vodič električne energije, vrlo je jednostavno za obradu, krasi ga predivan sjaj i ne gubi boju. Zbog ovih jedinstvenih svojstava zlato se koristi u mnogim oblicima u savremenom životu.
Zlato je igralo važnu ulogu u stomatološkoj industriji i koristilo se za izradu krunica, ispuna i zubnih mostova. Baš zato što nije toksičan metal, može doći u kontakt s tijelom bez nanošenja štete, a zbog svoje izdržljivosti ne korodira u ustima, pa su ga ta svojstva činila pogodnim u liječenju zubi. Drevni kineski medicinari koristili su ga u tretiranju pljuskavica, a Rimljani za različite probleme s kožom.
Današnja medicina ovaj plemeniti metal koristi za liječenje artritisa putem injekcija s otopinom zlata. Budući da je ono otporno na bakterije, često se koristi i u tjelesnim implantatima, a nanočestice zlata sve se više primjenjuju kao pomoć u kemoterapijskom liječenju.