Djeca koja žive u gradovima s velikim zagađenjem zraka, velikom gustoćom stanovništva i roditeljima koji puše vjerojatnije je da će biti pretila, pokazalo je istraživanje.
Visoke razine dušičnog dioksida unutar i izvan kuće, zajedno s česticama PM2.5 i PM10 koje proizvode automobili i izgaranje fosilnih goriva, povezane su s rastućim strukom. Oni koji pohađaju školu u gusto naseljenim područjima također su bili u većem riziku za pretilost, bez obzira na njihov socijalno-ekonomski status, tvrdi istraživanje Instituta za globalno zdravlje iz Barcelone.
Dječja pretilost dosegla je alarmantne razine u cijelom svijetu i sada pogađa gotovo trećinu djece u Europi.
U istraživanju, znanstvenici su pratili više od 1300 djece iz šest zemalja od rođenja do dobi od šest i 11 godina. Pratili su 77 trudnoća i 96 faktora izloženosti okolišu, koji su uključivali zelene površine i kemijska onečišćenja kao što su pesticidi, fenoli i ftalati.
Uz te podatke, u analizi su uzeli u obzir i čimbenike koji se odnose na prehranu, način života i okruženje kako bi se utvrdilo što ima najveći utjecaj na dječje zdravlje. Uzorci mokraće i krvi korišteni su za otkrivanje izloženosti djece zagađivačima i drugim spojevima. Pretilost djece utvrđena je korištenjem indeksa tjelesne mase (BMI), opsega struka, debljine kože i mase tjelesne masti.
U svakom su gradu pratili najmanje 200 djece. Heraklion u Grčkoj imao je najvišu razinu pretilosti od 43 posto, a razinu PM2,5 od 20,3 μg/m3. Sabadell u Španjolskoj, imao je drugi najviši nivo pretilosti sa 37 posto, a nivo PM2,5 od 23 μg/m3.
– Prevalencija dječje pretilosti raste alarmantnim stopama širom svijeta i možda se povećala čak i više nego inače tijekom razdoblja zatvaranja zbog korone – rekla je autorica i istraživačica ISGlobal-a Martine Vrijheid.
– Ovi nalazi pružaju daljnje dokaze da mijenjanje izloženosti okolišu u ranom životu može ograničiti rizik od pretilosti i pridruženih komplikacija. Posljedice za javno zdravlje važne su jer bi ti rezultati mogli pomoći u identificiranju izloženosti povezanih s pretilošću koje bi mogle biti ciljane za prevenciju i intervenciju u ranom životu – rekla je Leda Chatzi, profesorica preventivne medicine na Sveučilištu Južna Kalifornija i vodeća autorica studije.
Dodala je da je odnos između pretilosti i okoliša kojeg smo izgradili u skladu s nalazima prethodnih istraživanja i mogao bi se objasniti nedostatkom mogućnosti da djeca šetaju ili se bave drugim fizičkim aktivnostima na otvorenom.
Studiju je financirao Institut za globalno zdravlje iz Barcelone uz podršku zaklade ‘La Caixa’, piše Daily Mail.
