Svega jedan do dva posto stanovništva ruralnih područja BiH direktno se bavi poljoprivredom, a oko šest posto ih zavisi od te djelatnosti, pokazao je izvještaj UNDP-a “Ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini: Mit i stvarnost” koji je prezentiran danas u Sarajevu.
Rukovodilac Sektora socijalne uključenosti i demokratske uprave UNDP-a u BiH Armin Sirćo izjavio je da je BiH još među zemljama s visokim humanim razvojem, ali je ipak lošija od svih zemalja u regiji, te da je sa 74. pala na 81. mjesto.
– BiH je četvrta najruralnija zemlja Evrope, iza Crne Gore, Irske i Finske. Interesantno je da ruralna područja nisu u lošijem stanju od urbanih, u najlošijem položaju su mali gradovi koji su udaljeni od velikih centara i ekonomski manje napreduju nego ruralna područja – naglasio je Sirćo.
Naveo da je siromaštvo u ruralnim područjima devet posto veće nego u urbanim, ali da je, ako se iz računice isključe neke komponente, poput korištenja drva za ogrjev, nivo siromaštva na selima i u gradovima približno jednak.
– Izvještaj je pokazao da od poljoprivrede ne možemo očekivati da bude nosilac razvoja Bosne i Hercegovine – potcrtao je Sirćo.
Profesor na poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu i koautor izvještaja Sabahudin Bajramović rekao je da u ruralnim sredinama nema razvoja zbog nedostatka sredstava za ulaganje.
– Ako je u 2012. za podršku poljoprivredi u FBiH izdvojeno 68 miliona KM, po našoj računici potrebno je povećavati taj iznos za sedam posto godišnje da bi do 2018. bilo izdvojeno oko 100 miliona KM, a ako računamo pomoć Svjetske banke i drugih donatora to bi bilo oko 170 miliona KM u 2018. – pojasnio je Bajramović.
Koautorica izvještaja i savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Gordana Rokvić istakla je da su najveći problemi stanovnišva ruralnih područja BiH ostvarivanje prihoda i kvalitet života, pristup obrazovanju, socijalnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama te transport.
U izvještaju je navedeno da prosječni prihod ruralnog domaćinstva u BiH iznosi 767 KM, u čemu prihodi od zaposlenja učestvuju sa 67,4 posto a prihodi od poljoprivrede sa 6,5 posto.
Zaključeno je da su najbolja rješenja za potrebe ruralnih područja mjere za ulaganja u ruralne zajednice i biznis poput onih koja su omogućena putem IPARD programa.
Rezultati izvještaja prikupljeni su anketom koja je provedena na uzorku od oko 3.000 ruralnih domaćinstava.
Trafika|Ba|Fena
