Pretilost je problem koji je sve evidentniji u našoj zemlji, ali uprkos tome, u domovima zdravlja gotovo da nema nutricionista. Tako, građani i koji riješe da stanu ukraj višku kilograma, koji žele da se zdravo hrane, nemaju se kome obratiti za savjet. Nutricionisti su potrebni i osobama koje su se izliječile od kancera, kako bi ih posavjetovali na koji način da se zdravo hrane.
Nemaju svi para za privatnika
– Sa kilogramima se borim godinana. Nešto eksperimentišem, ali rezultati su kratkog vijeka. Spremala sam se da izvadim nalaze i sa njima odem kod nutricioniste, ali onda saznam da ih više nema u Domu zdravlja u Kantonu Sarajevo. To je stvarno van svake pameti, jer nutricionista ne treba samo pretilima, već i hroničnim bolesnicima, onima koji su prebolovali karcinom. Da znaju ljudi kako da se čuvaju, hrane. Nemaju svi para da idu kod privatnika, čija rečenica košta 100 KM – kaže Sarajka Sabaheta K.
Zatražili smo pojašnjenje u Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
– Iako Dom zdravlja KS ima tri doktorice (dvije iz Odjela porodične medicine i jedna iz Dispanzera za školsku djecu i omladinu) koje su završile subspecijalizaciju iz domena nutricionizma, ova vrsta djelatnosti nije sistemski, a samim tim i finansijski prepoznata od Zavoda zdravstvenog osiguranja KS. Zbog toga oblast nutricionizma se ne tretira kao domen primarne zdravstvene zaštite, već sekundarne, a ostatak odgovora potražite u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS – odgovorio nam je Arman Šarkić, portparol JU Dom zdravlja KS.
U Zavodu zdravstvenog osiguranja KS su nam pak kazali da potreban zdravstveni kadar planira zdravstvena ustanova, konkretno JU Domovi zdravlja KS.
– Svoje potrebe iskazuje prema Ministarstvu zdravstva KS. Nakon dobijene saglasnosti Ministarstva, Zavod zdravstvenog osiguranja KS planira potrebna finansijska sredstva za realizaciju kadra za koje je izdata saglasnost. Zavod nema nikakvog utjecaja na politiku optimiziranja zdravstvenog kadra u zdravstvenim ustanovama – odgovorili su nam u Zavodu.
U JU Dom zdravlja Zenica su nam pojasnili da je organizacija Doma utvrđena u Naredbi o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u FBiH prema kojoj nisu nadležni pružati zdravstvene usluge nutricioniste za pacijente.
Ni u Domu zdravlja Tuzla nemaju nemaju nutricioniste.
– Imamo ljekare specijaliste porodične medicine koji se u okviru svojih prinadležnosti po potrebi bave savjetodavnom ulogom kada je u pitanju pretilost kod pacijenata kao i načinima pravilne ishrane u skladu sa eventualnim dijagnozama vezanim za zdravstveno stanje. Međutim mi imamo organizovana i dosta česta predavanja na te teme. Posjedujemo i veliki broj savremenih i stručno odrađenih afiša (promo materijal) kao i informativnih letaka kako kod samih ljekara u ordinacijama, tako i u prostorijama Doma zdravlja a koji su upravo posvećeni prevenciji zdravlja putem zdrave ishrane – objašnjava nam Adis Nišić, portparol DZ Tuzla i dodaje:
– Pacijenti koji se baš obrate isključivo radi želje za pravilnom ishranom a sve u svrhu poboljšanja ili sanacije zdravstvenog stanja, bivaju zbrinuti bez problema. Dobiju stručne upute i toga se pridržavaju i uspjeh je izuzetan jer smo preko medija i velikg broja drugih glasila uspjeli podići svijest kod pacijenata da je zdrava ishrana više nego potrebna kada je u pitaju prevencija vlastitog zdravlja – navodi Nišić.
Podsjećamo, posljednja istraživanja su pokazala da je u Bosni i Hercegovini 22 posto pretilog stanovništva.
Pričali smo i sa prim. dr. Draganom Stevanovićem, dijabetologom i endokrinologom u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu.
Rješenje je i savjetovalište za bolest metabolizma
– Potrebu za nutricionistima su prepoznali u privatnom sektoru, pa su se stidljivo počeli baviti ovim problemom. Čak ni bolnice u sistematizaciji radnih mjesta nemaju nutricioniste nego dijete određuju kuhari “odoka”. Rješenje bi moglo biti da imamo jedno ili dva savjetovališta za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma (danas su ona pretežno savjetovališta za dijabetes). A da pod njihovim nadzorom obučimo u domovima zdravlja diplomirane medicinske sestre koje bi, mislim taj posao odlično radile. Mogao bi se uključiti i fakultet zdravstvenih studija – rekao nam je Stevanović.
