Dunja je vitaminska bomba jeseni i od davnina je poznata u narodnoj medicini kao voćka koja čini čuda u ublažavanju kašlja i umirivanju stomačnih tegoba. Ovo blagotvorno voće, porijeklom je iz jugozapadne Azije, a ljekoviti dijelovi su joj plod, listovi i sjeme, a naročito sok i sirup ploda.
Plod dunje obiluje vitaminima i mineralima. U velikim količinama sadrži vitamin C, zatim vitamin B1, B2, karoten, kalcijum, magnezijum, kalijum, bakar, natrijum, cink, mangan, natrijum, hlor i sumpor. Pored toga, sadrži i proteine, dijetalna vlakna i ugljiko – hidrate. Sjemenke su njen najljekovitiji dio, i kada odstoje u vodi oslobađaju sluz koja pomaže kod problema s kašljem. Sadrže i velike količine amigdalina, odnosno vitamina B17, koji ima antikancerogeno djejstvo. Sjemenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.
Zahvaljujući taninu i sluzi ova voćka povoljno djeluje na rad crijeva, te sprječava infektivne bolesti. Također, dunja sadrži i dosta pektina, koji povoljno djeluje na krvni sistem, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i pruža zaštitu od radioaktivnog zračenja. Dunjin sok liječi kašalj, astmu i dijareju, dok se pečena ili kuhana dunja preporučuje anemičnim osobama, ali i za liječenje upala želučane i crijevne sluzokože. Dunja se upotrebljava i za liječenje sluzokože ždrijela, krajnika, disajnih puteva kao i ublažavanje obilnih menstruacija. Čaj od dunjinih sjemenki liječi nesanicu, ublažava napetost i otklanja neprijatan zadah, dok sluz od sjemenki liječi opekotine i rane. Čaj od listova dunje je odličan prirodan lijek za zaustavljanje proliva.