Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo upoznat je sa problemom najezde žohara u općinama Centar i Stari Grad. Iz ove javne ustanove oglasili su se informacijom u kojoj se navodi da je to posljedica dugogodišnjeg problema koji se nije sistemski rješavao.
“Pojava žohara u svakom slučaju upućuje na loše higijensko-sanitarne uslove objekta. Najsigurniji, najučinkovitiji i najpouzdaniji način za njihovo uklanjanje jeste da se potraži pomoć stručnjaka koji će izvršiti dezinsekciju na učinkovit način”, naglašavaju iz Zavoda.
Napominju da su preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju obavezni obavljati vlasnici ili korisnici objekata, prema zakonom propisanim pravilima.
Obavezna preventivna dezinsekcija obavlja se u sljedećim rokovima:
- a) svakih 90 dana u:
1) objektima za proizvodnju, skladištenje i promet životnih namirnica i sirovina za njihovu proizvodnju (klaonice, mljekare, prodavnice mesa i proizvoda životinjskog porijekla, različiti proizvodni pogoni, ugostiteljski i ostali objekti prehrane, kuhinje, trgovački objekti i tržni centri, i sl.),
2) veletržnicama, tržnicama, ribarnicama,
3) objektima namijenjenim za smještaj većeg broja ljudi (hoteli i drugi turistički objekti, studentski i đački domovi, prihvatilišta, socijalne ustanove i dr.),
4) deponijama otpada.
- b) svakih 180 dana:
1) objektima odgojno-obrazovnih ustanova (obdaništa, osnovne, srednje, više i visoke škole i dr.),
2) svim objektima zdravstvenih ustanova (domovi zdravlja, ambulante, ordinacije, bolnice, klinički centri i dr.),
3) objektima javnog prijevoza putnika (aerodromi, željezničke i autobuske stanice, i dr.),
4) objektima i mjestima za javna okupljanja i gdje je frekventnost ljudi povećana (kinodvorane,
pozorišta, objekti MUP-a, zatvori, banke, šalter sale i dr.),
5) u kanalizacijskim sistemima, kolektorima, šahtovima i energetskim kanalima toplovodnih,električnih, telefonskih i drugih instalacija,
6) u svim drugim objektima u kojima se obavlja društvena, privredna ili javna djelatnost.
Kako naglašavaju iz Zavoda, obaveza je svih vlasnika ili korisnika objekata ili prostora da preuzmu odgovornost za svoj bliži okoliš a to su da očiste dvorišta, pomoćne prostorije, uklone organski otpad i na kraju provedu (zatraže od stručnjaka) preventivnu dezinsekciju.
“Žohari najčešće ulaze u kuće i zgrade kroz vrata, prozore ili pukotine oko njih, kao i kroz cjevovode, kanalizacione mreže i slično. Oni se mogu naseliti u zgradama i domovima u kojima prebivaju u prljavim i vlažnim mjestima poput odvoda ili kanalizacija, u zidovima itd. Stoga na njih uglavnom nailazimo oko odvoda u kupatilima, toaletima, u sudoperima, podrumima, prostorima za odlaganje otpada, kotlovnicama.
Van stana, crni žohari se nalaze u objektima uvijek u prljavim, toplim i vlažnim prostorima kao što su podrumi i šupe, kotlovnice, smetljarnici, kanalizacija, suterenski prostori, tehnički prostori.
U stanu se zadržavaju u raznim pukotinama u podu, ispod tapeta, lajsni pragova i dovratnika, linoleuma, tepiha, tapisona, često ispod i iza ormara, zidanih peći. Česti su u ugostiteljskim objektima, gdje se nalaze u skladištima, po podovima, jer izlaze iz slivnika i šahtova, oko dovratnika i pragova. Najčešće ih možemo pronaći u skladištima, kuhinjama, kupaonama (potrebna im je voda za razvoj).
Žohari su uzročnici i mnogih alergija u odraslih i djece, dokazano je da kod djece mogu izazvati astmu. Alergeni se nalaze u slini žohara, izmetu, sekretima, ljuskama oklopa i mrtvim tijelima žohara. Pogoduje im nečistoća jer se hrane ostacima hrane. Pošto su noćne životinje dosta ih je teško za otkriti, otporni su na insekticide, sposobni su dugo preživjeti bez hrane”, navode iz Zavoda.
