Mještani Tuzle i Lukavca odlučno su protiv izgradnje novog šljačišta, koje Termoelektrana Tuzla želi u blizini jezera u naselju Šićki Brod. Prošle sedmice održali su proteste na kojima su se okupili mještani tuzlanskih i lukavačkih mjesnih zajednica, a u svoju borbu uključili su Ured ombudsmana za ljudska prava BiH i OSCE.
Ugroženi životi
– Peticiju sa potpisima predsjednika više od 40 udruženja sa ovog područja uputili smo Ombudsmenima za ljudska prava, kontaktirali smo i OSCE i očekujemo vrlo brzo da se i oni uključe u rješavanje našeg problema. Ovdje se radi o životima 15.000 ljudi koji žive u neposrednoj blizini Termoelektrane Tuzla – kaže Senad Isaković Roko, predsjednik Udruženja “Eko sport” i istaknuti aktivista za zaštitu okoliša, koji živi u blizini TE Tuzla.
Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana Tuzlanskog kantona (TK) prošao je javnu raspravu i, prema nekim informacijama, mogao bi se već tokom juna naći na dnevnom redu Skupštine TK. Ideja da se na bivšem površinskom kopu u Šićkom Brodu napravi odlagalište šljake i pepela, stara je 18 godina, a sve vrijeme joj se protive mještani okolnih naselja, koje pored Termoelektrane dodatno ugrožavaju postojeća šljačišta, pa tačno znaju šta bi im donijelo još jedno.
– Ovo je sada prostor na kojem pored jezera imamo zelenilo i potencijal da napravimo park prirode. Novo šljačište na tom prostoru značilo bi smrt za ovaj prostor – kaže Isaković.
Da njegove riječi nisu previše dramatične potvrđuje Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju (CEE), koji je jedan od autora studije pod nazivom “Kvalitet elemenata okoline u blizini TE Tuzla – uzroci i posljedice na ljudsko zdravlje”.
– Smrt nije preteška riječ. Prva posljedica bi bilo uništavanje podzemnih voda na ovom području koje bi bile zatrovane teškim metalima. U studiji koju smo radili dokazali smo da ljudi iz Bukinja, Šićkog Broda Plana i Divkovića mnogo češće obolijevaju i umiru od karcinoma. Također, novo šljačište bi drastično smanjilo cijenu nekretnina u zapadnom dijelu Tuzle, odnosno naseljima u okolini Termoelektrane, tako da bi ljudi koji bi se željeli iseliti praktično ostali bez ičega – kaže Denis Žiško, kordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i energiju.
Uticaj na zdravlje
Naime, u pomenutoj studiji analizirani su podaci o oboljenjima ljudi iz naselja Solina u istočnom dijelu Tuzle, koji su bili kontrolna grupa, u odnosu na zapadni dio grada. Dok je u Solini u porodicama ispitanika od karcinoma umrlo 15 posto članova, u Bukinju je to 53, Šićkom Brodu 38, Planama 21 i Divkovićima 53 posto.
– Jedini razlog za lociranje šljačišta na području bivšeg kopa Šićkog Broda je cijena. To je najjeftinija opcija za Elektroprivredu BiH. Njihovo obrazloženje, koje je iskoristila Vlada TK, je da će izvršiti konačnu rekultivaciju zemljišta produktima sagorijevanja iz TE Tuzla. To obrazloženje je samo po sebi kriminal, jer se radi o prašini od koje ljudi obolijevaju – kaže Žiško.
On upozorava da ukoliko Skupština TK usvoji izmjene Prostornog plana Elektroprivreda dobija zeleno svjetlo za pokretanje procesa dobijanja okolinske dozvole, a onda je taj proces puno teže zaustaviti.
Hoće li zelenilo u zapadnom dijelu Tuzle zamijeniti opasni mjesečev pjesaž zavisit će od odluke kantonalnih vlasti. Gradske vlasti u Tuzli i Lukavcu već su rekle “ne” odlagalištu šljake na ovom prostoru, ali njih obavezuju odluke sa viših nivoa, kakve god one bile.
Izvor: Faktor
