„Vrlo je čudno da o korumpiranosti političara u BiH govorim ja – ja protiv kojega se vodi istražni postupak i u kojemu sam osumnjičen kao vođa organizirane kriminalne skupine u BiH, ali, evo, ja vrlo otvoreno govorim o tim problemima“, kazao je predsjednik SPP i Federacije BiH Živko Budimir u razgovoru za Fenu komentirajući nedavne rezultate Agencije za ispitivanje javnog mijenja Gallup u kojem je navedeno kako se BiH nalazi pri samom vrhu po korumpiranosti političara u njoj, odnosno da se tako izjasnilo 90 poto njezinih građana.
Po Budimirovim riječima, kada je riječ o korumpiranosti, on je i ispred samog Parlamenta BiH, “gledajući sve parlamentarce u oči”, otvoreno kazao kako će istraga pokazati da nije istina ono za što se teretim i kako je to već jasno svim građanima BiH, jer kako naglašava, nakon spektakularnog uhićenja bilo je za očekivati da će optužnica protiv njega biti podignuta još dok je bio u pritvoru. Međutim, od navedenog događaja je prošlo gotovo šest mjeseci i optužnica još uvijek nije podignuta. To jasno, po njegovim riječima, govori o tomu kako postoje problemi u pronalaženju dokaza, što je normalno, jer, kako kaže ‘dokaza protiv mene nema’.
„Jedan od ciljeva moga političkog djelovanja jeste borba protiv korupcije, ne samo deklarativno, kako to rade gotovo svi čelnici političkih stranaka u svojim predizbornim nastupima, i u nekoliko navrata sam do sada vrlo precizno govorio o tomu što je urađeno kroz privatizaciju u BiH. Na taj način, još jedanput ističem, opljačkani su svi oni koji su u ratu sudjelovali kao branitelji, jer je pretvorba privatizacije napravljena vrijednosnim papirima koji su u biti bile njihove plaće, gdje je ljudima koji su dobili te papire plaćeno tri posto od njihove nominalne vrijednosti. Zatim su tim papirima, oni koji su osmislili takvu privatizaciju, privatizirali poduzeća“, kazao je Budimir.
Također, istaknuo je, kako on kao čovjek nije bio sklon tomu i kako u tome nije sudjelovalo, ali kako ne bi osuđivao one koji su privatizirali poduzeća da su ih stavili u funkciju za otvaranje novih radnih mjesta u BiH. Na taj bismo način danas imali otvorena radna mjesta i ljudi koji su sudjelovali u ratu braneći ovu zemlju, mogli bi se vratiti na svoja radna mjesta ili početi raditi jer mnogi od njih nisu imali priliku raditi prije nego je počeo rat. No, po njegovim riječima, takvom privatizacijom su radna mjesta uništena.
Pojasnio je kako postoje i slučajevi, posebice u dijelovima Hercegovine, u sredinama koje rat nikada nije izravno zahvatio, da je gospodarstvo u potpunosti uništeno, nakon čega se nastavilo s korupcijskim aktivnostima gdje se oko 20 ili 25 posto proračunskih sredstava, na svim razinama, pretvara u korupcijska sredstva.
Komentirajući aktivnost međunarodne zajednice u BiH za koju se prema mišljenju mnogih stječe utisak kako nije bila dovoljno aktivna do uključivanja u slučaj „Sejdić-Finci“, Budimir je kazao kako bi bilo licemjerno kada bi se kazalo kako Međunarodna zajednica nije pomogla BiH u ratnim vremenima, prisilom lokalnih političara da potpišu Međunarodni mirovni sporazum u Daytonu. Međutim, taj mirovni sporazum je već davno postao, kako on navodi, okvir koji ne dopušta funkcionalnu državu.
„I nedavno sam kazao u jednom intervjuu kako ne smatram za sebe da sam posebno pametan. Ne smatram kako bih ja spoznajama ili znanjima koje i drugi ljudi u BiH, a p posebice pripadnici međunarodne zajednice, imaju o funkcioniranju sustava u demokratskim državama, to bolje znao nego oni. Mi u BiH imamo parlamentarnu demokraciju, to je sustav trodijelne vlasti. Što to mi imamo od te tri grane vlasti koje bi trebale postojati na razini države BiH? Sudbenu vlast nemamo, jer je prvostupanjski sud BiH na razini općinskoga suda; nemamo izvršnu vlast, imamo Vijeće ministara, kako ga mi zovemo u Federaciji, a u Republici Srpskoj ga zovu Savjet ministara; imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje više provodi dezintegracijske nego integracijske procese u BiH. I da zaključim, zakonodavna vlast je invalidna. Jer, koja to još država u parlamentu ima veto osim BiH?“, kazao je Budimir.
Iz svega navedenoga, kazao je on, proizlazi kako građani BiH državu uopće nemaju niti imaju institucije na razini države, što znaju i predstavnici međunarodne zajednice.
Govoreći o povjerenju u međunarodnu zajednicu, Budimir je još dodao kako vrlo često kaže, tijekom susreta s njezinim predstavnicima kako su stanovnici BiH davno izgubili povjerenje u lokalne političare i od njih više ne očekuje ništa, te kako je sada izgubio i povjerenje u međunarodnu zajednicu, budući da su očekivali od nje da će njezini predstavnici u BiH naći mehanizme kojima će natjerati lokalne političare, koji to ne žele, da ova država profunkcionira.
„Jedna od najvećih pogrešaka međunarodnih subjekata, po meni, jeste što se pregovara s predsjednicima političkih stranaka i time se dalje delogiraju institucije BiH od strane međunarodnih subjekata. Nije potrebno pregovarati sa sedam predstavnika političkih stranaka (ponekada imam osjećaj da se oni između sebe dogovore da svaki puta drugi blokira nekakav dogovor) a ako recimo pregovarate samo s predsjedavateljem Vijeća ministara i pred njega stavite odgovornost za provođenje odluka i stavova koje tražite od njega, onda ne može nitko drugi biti odgovoran za to osim njega. Takav je isti slučaj i s Predsjedništvom i s Parlamentom BiH. Znači, ako se traži promjena zakona ili Ustava BiH, za to nisu odgovorne političke stranke jer ne donose one zakone već ih donose parlamentarci“, zaključio je Budimir.
Govoreći o vanjskom dugu BiH koji je premašio 7,3 milijarde KM, dok neiskorištenih sredstava na koje se plaćaju penali ima 1,8 milijardi KM, Budimir je kazao kako vanjski dug BiH nije nešto što bi u značajnoj mjeri trebalo opterećivati BiH, da su ta sredstva uložena za stvaranje novih vrijednosti. Međutim, BiH se zadužuje zbog krpanja proračunskih rupa i to je jako loše, kazao je on.
Po njegovim riječima odnos politike u BiH prema ekonomiji i prema gospodarstvu je potpuno neracionalan i nelogičan, ali ne samo prema gospodarstvu već i prema cijeloj BiH. Zbog toga i imamo situacije gdje su odobrena kreditna sredstva koja smo mogli koristiti za razne projekte, ali te projekte nije bilo moguće pokrenuti zbog toga što se ne može postići dogovor, odnosno konsenzus oko njihove realizacije.
„Ponašamo se na sasvim drukčiji način, a to je ono čuvano pravilo ‘ima li mene tu’. Dakle, ako mene nema, onda se ne može realizirati bilo koji projekt “, zaključio je Budimir.
(Tijekom dana objavit ćemo opširan interview s Budimirom.)
Trafika|Ba|Fena
