Bamija, okra, ‘damini prsti’ (ladies fingers) – plod prepun vitamina i minerala, uzgaja se već 5000 godina. Razlog njenom opstanku i tolikom obožavanju leži i u činjenici da se u narodnoj medicini spominje kao biljka koja liječi i regulira šećer, kolesterol, rad jetre, pomaže kod astme i želučanih problema. Posebno poglavlje se veže uz njenu moć regeneracije kože.
Bamija je jednogodišnja stablašica čiji počeci uzgoja datiraju stoljećima prije Krista, a podaci pokazuju da joj je ishodište bilo na području doline Nila. Koristi se na razne načine, kuhana, pirjana, svježa u salati, može se marinirati, sušiti, samljeti pa se upotrebljava kao začin.
U Turskoj je obožavaju, u BiH je nezaobilazna kod priprave ‘Begove čorbe’ i ‘Bosanskog lonca’, a koristi se i kao dodatak slatkim jelima. Njezino se sušeno sjeme uzima i kao dodatak ili potpuni nadomjestak za kavu. Sušeni dio ploda se koristi i kao čaj.
Zanimljivo je i to da u pripremi jela od bamije nisu potrebni nikakvi dodaci i zaprške. Bamija je, naime, poznata kao prirodni zgušnjivač i oplemenjivač jela.
Mnoge žene tvrde da bamija ima čudotvorne sposobnosti. Mnogi govore kako je baš bamija biljka budućnosti. U Norveškoj je postala izuzetno popularna kao hrana koja može na čudesan način poboljšati zdravlje. Vremenom se vijest o ovoj biljci proširila po svijetu kao i sjeme i danas se nalazi u svim dijelovima planete.
Zbog svojih sastojaka bamija je, medicinski je to dokazano i potvrđeno, idealna i za eliminaciju želučane bakterije Helicobacter pylori. Zatim kod oboljenja želuca i crijeva,a preporuča se u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava. Bamija sadrži vlakna koja pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi. Bamijina sluz veže kolesterol, a pomaže i kod kronične iscrpljenosti. Izvrsna je za oblaganje stijenke želuca i razvoj crijevne faune jer bamijina sluz oblaže želudac štiteći ga od bakterija i od pojačanog lučenja želučane kiseline i regulira probavu. Ima vrlo dobar učinak na kroničnu iscrpljenost i depresiju.
(Trafika.ba/ Izvor: Atma.hr)
