Na prostoru Balkana su u toku dva procesa, a to su proces pristupanja EU, koji uključuje i proces reformi, dok se istovremeno dešavaju destruktivne stvari praćene zapaljivom retorikom, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić po povratku iz Berlina, gdje je prisustvovao samitu lidera balkanskih država sa čelnicima Njmačke, Francuske i EU-a.
-Imajući to u vidu rekao sam da smo protiv bilo kakvog crtanja novih granica, a posebno razmjene teritorija na etničkom principu. To bi vodilo ka opasnom presedanu, a takvim temama smo svjedočili i devedesetih godina prošlog vijeka i znamo kako se to sve završilo. Sa sastanka je jasno poručeno da to nije više tema i da se integritet zemalja Balkana ne dovodi u pitanje – kazao je Zvizdić.
Najbolja stvar kod ovakvih sastanaka je što na njima ne učestvuju dvije ili tri osobe, koje bi nakon susreta, svaka na svoj način tumačila rezultate skupa, nego 20 ili 30 ozbiljnih ljudi, dodao je.
Zvizdić je posebno naglasio kako je u Berlinu potcrtao činjenicu da BiH nije priznala Kosovo, jer za to ne postoji konsenzus unutar Predsjedništva BiH.
– To je pitanje vanjske politike BiH, politike o kojoj će institucije BiH, a ne niko drugi van BiH, suvereno odlučivati. Naši susjedi moraju prihvatiti činjenicu da se vanjska politika BiH suvereno vodi u intitucijama BiH i da je prošlo vrijeme, koje se više nikada neće vratiti, kada se u vezi sa vođenjem vanjske politike BiH po mišljenje išlo u Beograd ili Zagreb – naglasio je Zvizdić.
Napomenuo je kako je dijalog Beograda i Prištine, kao i eventualni budući sporazum, pitanje njihovih međusobnih odnosa.
– Rekao sam i da se BiH, za razliku od naših susjeda, ne želi miješati u unutrašnje stvari drugih država, da ćemo podržati samo onaj dogovor Beograda i Prištine koji će biti rezultat poštivanja međunarodnih normi, međusobnog dogovora i konsenzusa, ali koji neće i ne smije imati posljedica na situaciju i događaje u regionu, pogotovo ne na BiH. Posebno sam naglasio i objasnio da je BiH najteže na ovakvim konferencijama, jer se nalazimo u najspecifičnijoj situaciji kada se govori o dijalogu Beograda i Prištine, jer se samo kod nas u BiH pojavljuju političari koji pokušavaju spojiti dvije nespojive stvari, a to je status Kosova i status RS-a, prijeteći pri tome javno da će u slučaju da Kosovo dobije stolicu u UN-u, doći do referenduma o otcjepljenja RS-a. Naravno da sam osudio antiustavno djelovanje i ponašanje onih koji u javnim nastupima crtaju granice preko teritorija suverenih, cjelovitih i međunarodno priznatih zemalja, kao što su BiH ili Crna Gora i te teritorije priključuju karti Srbije – dodao je Zvizdić.
Napomenuo je i kako je zatražio da Kosovo ukine uvozne takse na proizvode iz BiH. S tim u vezi pojavila se ideja o uvođenju moratorija na odluku Kosova u trajanju od tri ili šest mjeseci, s tim da se u tom periodu iznađe način za viznu liberalizaciju, koji bi poslovnim ljudima omogućio lakše kretanje i saradnju. Međutim, odgovora Kosova na ovu ideju nije bilo.
Zvizdić je kazao i kako je zatražio da BiH dobije kandidatski status od EU-a, ali ne kao znak milosti, nego zbog napora koji su uloženi u dosadašnjem procesu priključenja.
– Nadam se da ćemo krajem ove ili početkom naredne godine dobiti pozitivno mišljenje Evropske komisije, odnosno kandidatski status, ali još ne znamo da li će biti još nekih dodatnih uvjeta za dobijanje tog statusa. Ono što je bitno istaći je da su vrata Evrope za BiH i dalje otvorena, ali da će dalji napredak na evropskom putu zavisiti od nas samih, odnosno da li ćemo raditi na provođenju reformi i dostizanju standarda ili ćemo se valjati u blatu huškačke retorike – napomenuo je Zvizdić.
Naglasio je i kako je BiH vjekovima bila multetničko društvo, te da želi i da će raditi na tome da ona ostane takva i u budućnosti.
– U BiH ne postoji nijedan potpuno etnički čist njen dio, koji bi se mogao izvojiti iz ostatka BiH kao složene i multietničke i multikonfesionalne zajednice. Ako su naši djedovi i roditelji mogli živjeti zajedno u takvom drušvu, zašto to ne možemo mi ili naša djeca i unuci. Zašto bi se povinovali partikularnim interesima pet ili šest političara u zemlji, koji zagovaraju etničke podjele – izjavio je Zvizdić.
Govoreći o formiranju vlasti napomenuo je kako je glavna prepreka tome nepoštivanje odluka koje su ranije donesene.
– Niko od nas na ovoj konferenciji nije zatražio da formiramo vlast, a da pri tome zanemarimo donošenje Godišnjeg nacionalnog programa i aktivaciju MAP-a. Uostalom, nelogično je da neko priča o vojnoj neutralnosti, a da pri tome istovremeno naoružava više od 1.000 pripadnika rezervne policije – naglasio je Zvizdić.
Na samitu u Berlinu govorilo se, prema njegovim riječima, i o drugim stvarima, kao što su ekonomija, vanjskotrgovinska razmjena, sigurnost, borba protiv terorizma, migrantska kriza i drugo. S tim u vezi je napomenuo kako BiH ne predstavlja prijetnju ni za region ni za Evropu kada je u pitanju terorizam, podsjećajući kako policijsko-obavještajne agencije u BiH pomno prate situaciju kada je u pitanju povratak ljudi sa stranih ratišta.
– Želio bih i nadam se da da će nova vlast biti uspostavljena što prije. Ne mogu da zamislim da ovu dužnost obavljam tako dugo kao što je to radio, recimo, Nikola Špirić, koji je bio predsjedavajući Vijeća ministara 16 mjeseci nakon izbora –zaključio je Zvizdić.
Izvor: Faktor
