Agencija za zaštitu okoliša Švedske (SEPA) u BiH sprovodi projekt vrijedan 3,8 miliona eura, čiji je cilj jačanje kapaciteta relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini za unaprjeđenje upravljanja podacima o kvaliteti vazduha, te i sam kvalitet vazduha.
Projekt “Pomoć BiH u poboljšanju kvaliteta vazduha i upravljanju kvalitetom vazduha” je finansiran donatorskim sredstvima Švedske, a predviđeno trajanje projekta je od 2018. do 2022. godine.
Andreas Lindström, glavni menadžer projekta Švedske Agencije za zaštitu okoliša, nedavno je boravio u BiH i za Akta.ba je kazao da je počela sprovedba projekta te da se trenutno sve aktivnosti sprovode na osnovu procjena koje su napravljene u početnoj fazi 2018. godine. U narednom periodu posebna će se pažnja posvetiti razvoju mogućnosti za pravovremeno obavještavanje javnosti o kvaliteta vazduha.
Sastanak je za cilj imao direktno upoznavanje projektnih partnera iz Sarajeva i Banja Luke, ali je bio i prilika da se osiguraju svi neophodni detalji vezani za implementaciju projekta i njegovih komponenti koje su započete u 2019 godini.
“Osnovni cilj projekta ˝Pomoć BiH u poboljšanju kvaliteta vazduha i upravljanju kvalitetom vazduha¨ je da podrži osnovne kapacitete BiH u upravljanju zagađenjem vazduha i pokrije tehničke mogućnosti kao što su mjerenja i upravljanje podacima, uključujući osiguranje kvalitete podataka, ali i ulaganja u novu opremu kada je to potrebno. Kroz njega ćemo locirati i mapirati tačne izvore zagađenja vazduha kroz sprovođenje studija o izvorima zagađenja”, kaže Lindström.
DETALJNE ANALIZE O ZAGAĐIVAČIMA
Kazao je da će se kroz dalju sprovedbu projekta, baviti i saobraćajnom situacijom u Sarajevu i Banja Luci za koju će provesti detaljne analize koje će pružiti odgovore na pitanja kao što su, šta je potrebno za proširenje ekoloških zona ili za njihovim uvođenjem, šta je sa zonama bez saobraćaja u ovim gradovima kao i to kako se njihova svrha može poboljšati.
Lindström kaže kako projekt također ima za cilj da švedskim iskustvima i edukacijama doprinese boljem testiranju ekoloških dozvola i radu inspekcija u okviru zaštite životne sredine.
“Paralelno sa ovim, mi takođe sprovodimo aktivnosti koje su namijenjene edukaciji civilnog društva o ovim pitanjima i kako se može doprinijeti promjeni na individualnom nivou”, govori Lindström.
Još jedan važan faktor ovog projekta, kako Lindström kaže je da BiH pomaže u procesu približavanja EU, dobivajući podršku kroz projekt za prilagođavanje svojih sistema za kontrolu kvalitete vazduha i izvještavanje prema postojećim direktivama EU.
Pomoć institucijama u BiH bi se trebala postići putem osiguranja kapaciteta za mjerenje, praćenje i upravljanje podacima o kvalitetu vazduha, pružanjem podrške ekološkoj inspekciji, izradom studija o izvorima zagađenja i slično.
IZRADA STRATEGIJE ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE BiH
BiH za realizaciju ovog projekta mora poduzeti nekoliko važnih koraka. Projektom je predviđeno i da se rade studije o izvorima zagađenja vazduha u šest velikih gradova, po tri u RS i FBiH. Ove studije bi se trebale sprovesti tokom prve godine projektnih aktivnosti, a nastaviti u 2019. i početkom 2020. godine. Ono što bi projekt trebao donjeti BiH jeste izrada Strategije zaštite životne sredine BiH, koja će objedititi entitetske strategije.
Lindström kaže da je riječ o standardizovanim, tipičnim studijama za procjenu uzroka zagađenja vazduha, odnosno spisak podataka koji sektori doprinose zagađenju zraka, ali su ovo ujedno i studije koje trebaju pokazati sastav zagađenog vazduha.
Cijeli projekt radi na nekoliko različitih nivoa i uključuje stručne organizacije i vlasti u BiH, kao i švedske kolege koji zajednički razvijaju tehničku kompetenciju i sposobnosti.
U sprovedbi ovog projekta učestvovat će i švedski hidrometeorološki zavod ali i druge agencije koje se bave upravljanjem kvalitetom vazduha.
“Stručnjaci iz Švedske surađivat će sa partnerima u BiH, u zajedničkom cilju da na najbolji način prenesu iskustva i vještine Švedske u BiH. Kroz projekt građani će moći pristupiti informacijama koje će se prikupljati kroz vrijeme trajanja projekta, a koje imaju za cilj razumijevanja cijelog problema i opasnosti koje dolaze sa lošim kvalitetom vazduha, ali i načina na koji građani mogu promijeniti ponašanje o tome koliko oni doprinose ne/očuvanju kvalitete vazduha”, govori Lindström.
Na pitanje da li su već urađena neka od istraživanja koji su to najveći zagađivači kada je BiH u pitanju, Lindström kaže da je do sada urađena početna studije o tome kao dio “faze uvođenja” u projekt, ali pošto je zasnovana na nepotpunim podacima, teško je komentarisati tačne uzroke i izvore zagađenja, to će biti moguće nakon završetka glavne studije.
U trećoj godini implementacije projekta najavljen je i dolazak inspektora iz Švedske, njegov zadatak će biti edukacija inspektora u našoj zemlji, koji će biti zaduženi za nadzor industrijskih i drugih subjekata u smislu da li poštuju propise o kvalitetu vazduha i slično.
Lindström kaže da njegov dolazak prije svega ima za cilj edukaciju kolega iz BiH kroz razmjenu švedskih iskustava u ovoj oblasti, najviše osvrčući se na to kako raditi na razvoju već postojećih sistema u zemlji.
Švedska agencija za zaštitu životne sredine i predstavnici Ambasade Švedske i Švedske agencije za razvoj saradnje – SIDA u BiH, pokrenule su aktivnosti na provjeri mogućnosti razvoja programa koji bi pomogao u rješavanju nekih od glavnih izazova s kojima se BiH susreće u oblasti zagađenja vazduha, zahvaljujući kojima je kreiran ovaj projekt kroz koji bi se trebala pružiti pomoć institucijama u BiH u oblasti smanjenja zagađenosti vazduha.
(Akta.ba)
