Uoči dolaska u Srbiju 17. januara, predsjednik Rusije Vladimir Putin dao je zajednički intervju za beogradske listove Politiku i Večernje novosti.
Putin je govorio o saradnji Rusije sa entitetom Republika Srpska i BiH, kao državom čiji je RS sastavni dio.
„Saradnja sa Republikom Srpskom, koja je sastavni dio Bosne i Hercegovine, odvija se na osnovu uzajamne koristi, a striktno u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine. I dalje smo usmjereni ka realizaciji kako u Republici Srpskoj, tako i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine projekata u sferi energetike, prerade nafte i trgovine gorivom, bankarstva, farmaceutike i u drugim oblastima. Smatramo da istu važnost ima promovisanje zajedničkih humanitarnih inicijativa, uzimajući u obzir rastuće interesovanje građana BiH za ruski jezik, rusku kulturu, studije u Rusiji“, poručio je Putin.
On je istakao kako njegova zemlja ima dobre odnose i sa drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.
„Progresivno se razvijaju odnosi sa Slovenijom i Hrvatskom, bez obzira da dijalog između Evropske unije, čije su te zemlje članice, i Rusije doživljava teška vremena. Prošle godine održano je nekoliko sastanaka sa rukovodstvom Hrvatske. Raste robna razmjena: sa Slovenijom za tri kvartala 2018. godina povećana je skoro za 10 posto, dok sa Hrvatskom za 27 posto. Prošle godine Rusija i Slovenija su uspješno organizovale „unakrsne” Sezone kulture, a u Zagrebu je organizovana velika izložba Državnog Ermitaža, posvećena 50. godišnjici pobratimskih veza glavnog grada Hrvatske sa Sankt Peterburgom. I dalje ćemo razvijati odnose prijateljstva i povjerenja, koji su, siguran sam, potpuno u skladu sa interesima naših naroda“, kaže predsjednik Rusije.
Putin je u intervjuu optužio SAD i druge zapadne zemlje da su destabilizirajući faktor na Balkanu.
„Kad pričamo o situaciji na Balkanu, ozbiljan destabilizujući faktor ovdje predstavlja politika SAD i određenih zapadnih zemalja, usmjerena na učvršćivanje njihove dominacije u regionu. Još 1999. godine snage NATO su bez sankcije UN dva i po mjeseca bombardovale Jugoslaviju, pa nasilnički odvojile Autonomnu Pokrajinu Kosovo. A 2008. godine Vašington i njegovi saveznici su podržali nelegitimno proglašenje kosovske nezavisnosti“, smatra Putin.
Prvi čovjek Rusije je također optužio i NATO zbog načina na koji je Crna Gora primljena u članstvo Alijanse.
„Godine 2017., uprkos stavu polovine stanovništva, u NATO je bila uvučena Crna Gora. Uplašili su se referenduma po tom pitanju, i kao rezultat zemlja prolazi kroz period političke nestabilnosti. Prošle godine radi forsiranog učlanjenja u NATO Republike Makedonije bio je čak pokrenut proces donošenja ustavnih amandmana i promjene naziva te države, revizije osnova makedonskog nacionalnog identiteta. Pri tome je ignorisana volja makedonskih glasača – referendum o promijeni naziva države je propao, ali se spoljni pritisak nastavio.
Naša zemlja, znajući i razumijevajući koliko je komplikovan Balkan i historija tog regiona, uvijek ga je smatrala prostorom za konstruktivnu saradnju. I danas Rusija ima ovdje mnogo prijatelja, između kojih posebno mjesto zauzima strateški partner Srbija. Zato je pomoć jačanju regionalne bezbjednosti i stabilnosti naš bezuslovan prioritet. Zalažemo se za to da se poštuju prava i interesi balkanskih zemalja i naroda, da se poštuje međunarodno pravo“, istakao je Putin.
(Nap.ba)
