Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije donijelo je odluku i marketinški prostor javnim emiterima smanjilo sa šest na četiri minuta po satu. Zašto baš sad?
Vijeće se već duže vrijeme bavi odnosima na tržištu, još od 2011, a onda ponovo od Nove godine. Tokom sjednica Vijeća traženo je da se mjeri vrijeme marketinga zbog pritužbi komercijalnih medija da javni emiteri prekoračuju dozvoljeno vrijeme reklamiranja u svojim programima. Zatim su naložili da mi napravimo jednu analizu nakon ponovne inicijative pet privatnih stanica, kojima se kasnije pridružio i Pink.
Koje su to stanice?
Alfa, TV1, OBN, Hayat, BN i Pink. Onda je Vijeće naložilo Agenciji da pripremi materijal koji bi pokazao kakvi su odnosi na tržištu po pitanju prihoda, rashoda, komercijalnog i javnog sektora. Ta analiza govori da su ukupni prihodi nekih 120 miliona, od toga 70 miliona od pretplate i 50 od komercijalnog sektora. U analizi je sve precizno navedeno, jer je rađena na bazi izdatih faktura. Od naplaćenog je bilo 50 + 50, to je nekih 100 miliona, okvirno. Brojke su pokazale u prvom izvještaju od juna, na osnovu koje je otvorena javna rasprava, da 70 posto tih prihoda ide za tri javna emitera, a za ostalih četrdesetak stanica ide 30 posto, uključujući i nove nosioce AVM dozvole u koje spadaju Face TV, TV1 i drugi. Jasno se pokazalo da se tržište pojačalo, proširilo, da su se pojavili novi elektronski mediji koji se isključivo finansiraju iz komercijalnog dijela. Kompletan prihod od taksi ide za tri javna emitera. Pored toga, bilo je uočljivo da je udio marketinga javnih emitera veliki. Vodeća komercijalna stanica po prihodima u BiH je FTV, koja ima vise od marketinga nego bilo koja komercijalna stanica. Slijede OBN, Pink, Hayat pa ATV.
A gdje su RTRS i BHRT?
RTRS i BHRT su među prvih deset. Negdje 3,9 miliona je BHT, RTRS je 3,4 miliona KM. Velika je disproporcija prihoda od marketinga FTV-a, koji ima tri puta vise ovih prihoda nego RTRS ili BHRT. Imajući u vidu da je BHRT nacionalna televizija, bilo bi logično da BHRT ima veći udio. Brojne su bile pritužbe u zadnje dvije- tri godine i na način mjerenja gledanosti i ocjenjivanja, na osnovu čega se i sklapaju ugovori, što nema direktne veze sa nadležnošću RAK-a. Pokazalo se takode da je veliki disbalans raspodjele prihoda na državnom nivou u korist javnih emitera, a nauštrb privatnih medija. To je bio odlučujući momenat za javnu raspravu. U međuvremenu se dio podataka kompletirao i sva argumentacija je išla u prilog tezi da su javni emiteri glavni potrošači prihoda, a da su privatni emiteri u podređenom položaju. Pa je odluka i donesena.
Kako odgovarate na optužbe da će taj novac završiti izvan granica BiH, što sada kažu i neke od stanica koje su podnijele zahtjev?
To su već stvari koje ulaze u domen špekulacije. Kao direktor RAK-a, institucije koja se ne bavi odnosima marketinških agencija i javnih i privatnih emitera, zaista sebi ne bih dozvolio slobodu da o tome govorim. To je posao poreskih organa države Bosne i Hercegovine i institucija za ispitivanje finansijskih transakcija, marketinških agencija, javnih i privatnih emitera. Mislim da se s pravom treba tražiti transparentnost svih tih radnji i jednih i drugih i trećih. Način na koji se taj novac stiče i tokovi tog novca.
Vijeće RAK-a je donijelo ovu odluku nakon isteka mandata?
Po svim zakonima države BiH pravni kontinuitet institucije postoji. Ovo vijeće je u mandatu sve dok se ne izabere drugo.
I Vi ste van mandata: potrošili ste mandat nakon mandata. Vrhovni sud FBiH je odlučujući u slučaju Komisije za vrijednosne papire rekao da nakon isteka mandata djeluju samo u tehničkom mandatu. Plašite li se sličnog raspleta?
Naše su nadležnosti vrlo jasne. Djelujem u skladu sa zakonom i ovlastima koje mi je dao zakon. U ovom domenu direktor RAK-a nema nadležnosti i ne treba da ih ima. Ovo su stvarno krupna pitanja od strateškog značaja za razvoj tržišta komunikacija.
Da, ali ni Vijeće nema mandat.
Da li to znači da trebamo staviti ključ u bravu? Vijeće ima mandat na koji su prvi put imenovani, ali oni nastavljaju raditi dok se
ne izabere novo vijeće. Procedura nakon isteka Vijeća je provedena i stalo je u Parlamentu. Procedura izbora novog vijeća isto tako je u toku.
Ambasador Sorensen je javno ustao protiv ove odluke, međunarodna zajednica smatra da je ovo način urušavanja javnih servisa. Da li je Vijeće ovom odlukom željelo pokazati neovisnost od stranaca ili pale ovisnost od domaćih politika?
Znam da su se na sjednici Vijeća rukovodili svim prispjelim pismima i primjedbama, uključujući i pismo gospodina Sorensena i OSCE-a, tretirajući to kao dio javne debate. A svako je imao pravo da iznese stav, ali su u prvom redu traženi argumenti i matematika. Da bih ja sad rekao raspada se RAK zbog finansijske nestabilnosti, meni bi odgovorili: pokaži nam to matematički, da vidimo kako će taj prihod biti oslabljen, da vidimo kako će emiteri izgubiti prihod i neće moći da proizvode program, da isplaćuju plaće, izvršavaju svoje režijske i sve druge obaveze. Kroz diskusiju i kroz analizu iskristalisali su se pokazatelji koji kažu da BHRT za dvadesetak sati dnevnog programa godišnje potroši 42 miliona KM, da FTV potroši nešto preko 30 miliona KM, da RTRS potroši nešto vise od 23 miliona KM. Pri tome BHRT ima oko 900 zaposlenih, RTRS 535 i FTV 375 zaposlenih. Kad se napravi poređenje, koeficijent prosječnog troška po uposlenom je daleko najveći na Federalnoj televiziji. Veći nego na BHRT-u, a najmanji je na RTRS-u. Kad mi uzmemo naš budžet Agencije, naš trošak po uposlenom dođe negdje na nivo RTRS-a. Drugo, analize su pokazale da u FTV-u od tih tridesetak miliona nekih desetak odlazi na plaće i naknade uposlenih, a 20 miliona na ostalo. Mi smo tražili pojašnjenje da se vidi kako se obavljaju kupovine RAK ima taj mandat da se vidi gdje ide tih 20 miliona za proizvodnju programa. Po stavkama. Oni jednostavno nisu voljni da to daju, odugovlače, međutim oni trebaju javnosti ove države kazati na što se troši 30 miliona KM godišnje.
Na FTV-u obećavaju istragu zbog sumnji da je u pitanju korupcija.
To je teza koju trebaju potkrijepiti dokazima.
Nisu sve analize matematičke. Evo jedne: RAK se u periodu čekanja izbora direktora i Vijeća znatno manje bavi svojim poslom. Zašto?
Mi obavljamo svoje aktivnosti redovno. Reagujemo na prigovore, bavimo se regulacijom tržišta telekomunikacija. Trebate uzeti u obzir da je percepcija u javnosti o radu i ulozi RAK-a u društvu potpuno pogrešna, kako se meni čini. Znači, 80 posto djelatnosti RAK-a predstavlja reguliranje tržišta telekomunikacija i upravljanja frekventnim spektrom, što zahtijeva specijalizirana znanja. Uzmite izvještaj o radu i pogledajte koliko je
pravila doneseno, koliko je bilo međunarodnih aktivnosti, koliko je RAK uradio na regulativi…
A onih 20 posto koji se odnosi na…
To je moja procjena da je 20 posto regulacija sadržaja medija i emitera. Neki će reći i da je osam.
Neka je i osam. Čini se da je RAK izgubio onu važnu ulogu koju je imao?
Apsolutno želim reći mimo tih osam da je funkcija odrađena maksimalno efikasno. A o tih osam može se razgovarati. Dakle, RAK se našao u jednoj situaciji kada je jednostavno pod velikim političkim pritiscima…
Politika je, dakle, osnovni razlog što RAK ne radi taj dio svog posla?
Ja bih ovako formulisao: onoliko koliko smo mogli nigdje nismo prekršili zakon i u torm segmentu. Moram reći: strašno je da nijedna instanca u državi BiH, niti međunarodna niti domaća nije reagirala na činjenicu da je SDP, kao politička partija, izašao sa saopštenjem kojim poziva Vijeće RAK-a i direktora RAK-a da poništi proces javnih konsultacija!
Trafika|Ba|Oslobođenje
