Neke hranjive tvari, poput vitamina C i vlakana, više su koncentrirane u kori ili odmah ispod nje. Na primjer, vanjski listovi glavice kupusa obično su bogatiji flavonoidima i karotenoidima koji imaju odlična protuupalna i antioksidacijska svojstva, objašnjava dijetetičarka Helen Bond, a prenosi 24sata.hr
Jagode
Ne bacajte zeleni vrh jagode – napravite biljni čaj.
Ti zeleni dijelovi su prepuni antioksidansa, u razinama kao u bijelom vinu ili voćnim sokovima, na primjer, u soku od grožđa, objavljeno je u časopisu Journal of Food Sciences.
Antioksidanski su poznati po tome da uklanjaju štetne molekule (slobodne radikale) koje naša tijela stvaraju i tako nas štite od oštećenja koja mogu dovesti do raka, bolesti srca…
Listovi jagode sadrže velike količine antioksidansa nazvanih elagitanini koji su povezani sa zdravljem krvnih žila, na primjer, sa fleksibilnijim krvnima žilama i dobrim krvnim tlakom. Osim toga, lišće sadrži i kofeinsku kiselinu koja djeluje protuupalno. Pomaže i kod boli uzrokovane artritisom.
Sve što trebate napraviti je staviti šest do sedam zelenih vrhova jagode u šolju i preliti vrućom vodom.
Luk
Koru ne bacajte – ubacite u lonac dok kuhate.
Bolja ideja je dodavati je u razna jela kako bi u njih ušle hranjive tvari iz kore. Nakon kuhanja je samo izvadite i tek onda bacite. Kora luka puna je kvercetina, a ne uništava se kuhanjem.
– Istraživanja su pokazala da ga je čak 48 puta više u kori nego u središtu glavice luka – kaže Helen Bond.
Kvercetin ima protuupalna i antihistaminska svojstva te smanjuje simptome peludne groznice. Pomaže i kod hipertenzije.
U studiji britanskog časopisa Nutrition iz 2015. godine otkriveno je da ekstrakt iz kore luka snižava krvni tlak. Testirali su ga na ljudima s prekomjernom tjelesnom težinom, a koji pate od visokog krvnog tlaka. Tlak se snizio nakon šest tjedana svakodnevnog uzimanja tog ekstrakta.
Mladi luk
Ne bacajte zeleni dio mladog luka – pojedite ili dodajte u salatu, varivo…
Mnogi ljudi odrežu dobar dio zelenog vrha mladog luka i bace, a to je pogrešno jer upravo taj dio sadrži više B vitamina, važnog za energiju, od bijelog dijela.
Kada se na stolu nađe mladi luk, pojedite ga cijelog. Tako ćete umjesto 17 mikrograma folata (esencijalni vitamini potrebni za sintezu DNK-a) – dobiti 54 mikrograma, što je više od četvrtine dnevnih potreba (pojedete li luk težine od oko 25 g).
Osim toga, u tijelo ća vam ući obilje beta karotena, osmina dnevnih potreba za vitaminom A koji jača imunitet. Za usporedbu, bacite li zeleni dio, skoro ništa beta karotena neće ući u vaš organizam.
Kupus
Ne bacajte vanjske listove – dobro ih operite i stavite u jelo.
Upravo se u vanjskim listovima glavice kupusa nalazi najviše karotenoida, čak do 50 puta više nego u unutrašnjim, bljedunjavim listovima. Karotenoidi su tipovi biljnog pigmenta koji imaju jak antioksidacijski učinak, na primjer lutein i zeaksantin važni su za zdravlje očiju.
Da bi se karotenoidi apsorbirali kako treba, dobro ih je jesti u kombinaciji s nekom vrstom masnoće.
Ananas
Ne bacajte tvrdu jezgru – nasjeckajte je jako sitno i dodajte voćnoj salati.
Taj dio ljudi najčešće bacaju jer je tvrd i manje sladak od ostatka ananasa, ali ta jezgra je prepuna bromelaina, enzima koji razgrađuje bjelančevine, ubrzava metabolizam, smanjuje nadutost.
Inače, ljudi ga znaju kupovati u praškastom obliku kao dodatak prehrani, a zapravo se proizvodi upravo od ananasa. Zato ga je bolje unijeti u organizam iz svježeg ananasa.
Osim što je odličan za probavu, bromelain ima protuupalna svojstva i pomaže u obnovi oštećenih tetiva i tkiva pa se ponekad preporučuje kod bolnih koljena, sportskih ozljeda, artritisa…
Kivi
Ne bacajte kožu, ona je jestiva i vrlo zdrava – pojedite je s ostatkom voća.
Pojedete li kivi s korom, povećat ćete unos vitamina E i folata za otprilike trećinu. To bi značilo da jedna voćka od 80 grama zadovoljava osminu dnevnih potreba za vitaminom E i šestinu potreba za folatima.
I vitamin E i folati jačaju imunitet, a folati još imaju i važnu ulogu u borbi protiv umora. Također, jedenje kože povećava razinu unosa vlakana za čak 50 posto. Zlatni kivi s kožom prosječno sadrži 1,7 g vlakana, a zeleni 3,6 g.
