Pušenje se s pravom naziva svjetskim ubicom broj 1, jer svake godine širom svijeta pušenje ubija preko šest miliona ljudi od čega preko pet miliona pušača i oko 600.000 nepušača koji su tokom svog života bili izloženi pušenju u svojoj okolini. SZO procjenjuje da bi se do 2030. godine broj umrlih od posljedica pušenja mogao povećati na osam miliona godišnje. Svakih šest sekundi jedna osoba umire od posljedica pušenja.
Skoro 80 posto od milijardu pušača širom svijeta dolazi iz niže i srednje razvijenih zemalja. Potrošnja duhanskih proizvoda se povećala na globalnom planu, dok se smanjuje u razvijenim zemljama.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, pušenje i u Federaciji predstavlja jedan od vodećih javno zdravstvenih problema. Prema rezultatima skorije urađenih istraživanja među odraslim stanovništvom u Federaciji BiH bilježi se oko 42 posto stalnih pušača među muškarcima i 28 posto među ženama, od čega 70 posto muškarca i 40 posto žena puši preko 20 cigareta dnevno.
Također, pušenje je zajedno sa drugim ovisnostima među školskom djecom i mladima jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Federaciji BiH, pri čemu rezultati istraživanja navode 14 posto trenutnih pušača među školskom djecom i mladima od kojih su 11 posto djevojčica i 17 posto dječaci.
Prema podacima SZO 19 zemalja i to većina razvijenih zemalja, što predstavlja 15 posto svjetske populacije je uvelo u nacionalna zakonodavstva slikovna upozorenja kojima se pokriva više od polovine vanjskih pakovanja( vanjske strane kutija cigareta) duhanskih proizvoda. Ukupno 42 zemlje, što predstavlja 42 posto svjetske populacije uvelo je obavezno postavljanje slikovnih upozorenja na vanjska pakovanja duhanskih proizvoda
Povećanje poreza na duhanske proizvode sa povećanjem cijena do 10 posto umanjuje prevalencu pušenja za oko četiri u razvijenim zemljama i oko osam posto u nerazvijenim zemljama.
Samo 27 zemalja, što je manje od osam posto svjetske populacije, ima porez na duhanske proizvode iznad 75 posto prodajne cijene. Zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije sigurno smanjuje potrošnju duhanskih proizvoda, navode iz SZO.
Kompletna zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije smanjuje pušenje u prosjeku za sedam posto, dok se u nekim zemljama bilježi pad prevalence pušenja i do 16 posto.
Također samo 19 zemalja, što predstavlja šest posto svjetske populacije je uvelo kompletnu zabranu reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije. Čak 38 posto zemalja ima minimalne ili nikakve zabrane reklamiranja, promocije i sponzorstva industrije duhana.
Povećanjem godina pušačkog staža, za 30-40 posto se povećavaju šanse za nastanak niza oboljenja kao što su: bolesti srca i krvnih sudova, posebno angina pectoris, srčani i moždani udar, te promjene na perifernoj cirkulaciji. Posljedica pušenja su upalne promjene na sluzokoži disajnih organa sa učestalim bronhitisom i upalama pluća, ždrijela, grla. Također, pušenje se povezuje sa nastankom raka bronha, pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače, navodi SZO u povodu Dana borbe protiv pušenja.
