U okviru „Mostarskog ljeta 2018“ u petak je predstavljen drugi po redu program Muzeja Hercegovine. Riječ je o promociji knjige „Mujaga Komadina“ autora Ibrahima Kajana, koja je upriličena u velikoj sali Centra za kulturu Mostar. Knjiga je monografskog karaktera, posvećena životu i djelu Mujage Komadine. Kako je autor kazao, impresioniran je vremenskom dužinom izrade ove knjige. Obzirom da je očekivao, kako kaže, da će završiti za manje od godinu dana, ipak se sve odužilo na pune 4 godine.
„Što se tiče najbitnijeg pisanog izvora koji sam koristio, to je Državni arhiv BiH u Sarajevu. Svi ostali su spomenuti u knjizi, već u činu zahvale, a to su Muzej Hercegovine, Arhiv, O.Š. „Mujaga Komadina“ koja ima vrlo finu, lijepu malu zbirku, do pojedinaca. Spominjem sve institucije i pojednice koji su bili vrlo bitni da ova knjiga nastane. Sam posao bio je vrlo kompleksan. Ja nisam ni želio da ova knjiga bude stoposto naučno djelo, nego da kombinuje jednu stilsku publicističku osobitost koja se otvara prema publici. Zato knjiga nema svaki element koji naučno djelo nužno mora imati, ali temeljne principe naučnog djela ovdje su sačuvane. Ovo je prije svega pisana građa, zatim imamo izjave važnih osoba, naslijeđe Mujage, a onda i sjećanja koja se odnose na članove porodice odakle sam dobio niz novih podataka. Zapravo sam i sam iznenađen koliko je novih podataka. Otkako je izašla temeljna studija rahmetli Hasandedića, iz iste smo svi mi prepisivali te podatke, jer se podaci ne mogu izmišljati, moramo ih citirati. Naravno da sam mali pomak napravio u odnosu na tu prvu studiju i ono što je u ovoj knjizi, također, potpuno novo u odnosu prema javnom životu, to je profilacija Mujage kao političke osobe.“, izjavio je autor knjige Ibrahim Kajan.
Na pitanje kako je otkrio i otkud želja i ideja da izradi jednu ovakvu knjigu, autro je objasnio:
„Gotovo je krenulo anegdotalno kako to obično zna biti u životu. Kad sam poslije dugo godina došao u Mostar, odjedanput sam primjetio da karikiramo stvari i osobe. Tako sam naišao na Internetu na jedan tekst u sklopu nekih anegdota o Mujagi, nešto poput ‘mostarska treha’ ili nešto slično, gdje sam pročitao porijeklo Mujage, o njegovom dolasku iz Podveležja u Mostar i tamo se opisuje kako je on bio sav u dronjama i da su ga zbog tih dronja zvali ‘Komadina’ i da je bio, naravno, nepismen. Pošto sam znao da ne može baš čovjek biti nepismen, a da ima neku pamet, znao sam da to nije istina i krenuo sam tragom takvih ispravaka. Dakle, htio sam da se donese historijski tekst. To je bila moja prvobitna ideja i mislim da sam to obavio, kao autor mogu reći, solidno.“
O značaju i važnosti kako samog lika Mujage Komadine, tako i promovisanog djela, govorio je jedan od promotora dr. Faruk Taslidža.
„Knjiga je vrijedan prilog kulturnoj i političkoj historiji grada Mostara, ali naravno autor na izvjestan način sugeriše i skreće pažnju na zaboravljenog Mostarca koji je dao značajan doprinos europeizaciji i modernizaciji Mostara u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Činjenica je da je Mujaga Komadina zaslužan za izgradnju novih objekata u većoj ili manjoj mjeri u gradu Mostaru, te da je bio vrlo aktivan po pitanju velikih projekata i sl. Autor prati njegove aktivnosti kao prvog člana Gradskog vijeća, a onda kasnije i kao gradonačelnika Mostara od 1910 do 1918 godine. Na koncu Kajan nudi neka vlastita promišljanja u vezi sa tzv. strategijom zaborava, kojom je Komadina bio na neki način prešućivan, marginaliziran u doba monarhističke i socijalističke Jugoslavije“, istakao je Taslidža.
Osim dr. Faruka Taslidže, promotor knjige je bio i mr. Jasmin Branković, dok je moderator bio Nedžad Maksumić.
(Piše: Agencija Patria)
