Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović najavio je u intervjuu za današnji “Večernji list” kako će već u srijedu početi pregovore s čelnikom SDA Bakirom Izetbegovićem oko promjene Izbornog zakona kako bi se riješilo pitanje izbora legitimnih hrvatskih predstavnika u vlasti i zaustavljanja prakse nadglasavanja.
– U svim dosadašnjim razgovorima smo jasno rekli da se ispod crte biranja legitimnih narodnih predstavnika neće moći ići. Postoje i matematički modeli koji vam jamče, ali s vrlo jasnom računicom, ne s onim lažnim obećanjima, da vam drugi ne može birati predstavnike u vlasti – kazao je Čović istaknuši kako će predstaviti neizravni, ali i izravni model biranja.
– Ponudit ćemo modele da se ništa ne mora redefinirati unutar BiH, a da se osigura da Hrvati mogu birati svoje predstavnike za člana Predsjedništva i Dom naroda – kazao je.
Čović je istaknuo kako vjeruje u dogovor, postizanje svojevrsnog kompromisnog rješenja, prije svega sa strankama desnice u Sarajevu, a kako je kazao, sada je samo pitanje kako će na to reagirati SDP i DF.
– Svaki put kada bismo do sada napravili određeni dogovor, pa čak i s Lagumdžijom, odmah bismo imali reagiranje druge strane. To je ustvari prava strategija te elite iz sjene koja se trudila srušiti dogovor Hrvta i Bošnjaka. Nažalost postoje oni koji računaju da neće biti dogovora te da će se nakon 10 do 15 godina hrvatsko pitanje samo riješiti jer će Hrvati iseliti. No, ovoga puta je dosta toga u našim rukama i trebamo pokazati vještinu kako iskoristiti dobru volju jednog dijla međunarodne zajednice da se stvari promijene, a prije svega je to američka administracija – pojasnio je predsjednik Čović.
On je uvjeren kako će se lokalni i opći izbori ujediniti te odgoditi za 2018. godinu ako se postigne dogovor do veljače sljedeće godine, što bi bio poticaj da se ubrzaju reforme i iskoristi vrijme od dvije godine za ozbiljnije rekonstrukcije.
– U svakoj varijanti, od 2018. bit će samo jedni izbori svake četiri godine. Sada se samo raspravlja o predstojećoj godini, a siguran sam da će lokalni izbori biti i 2018. zajedno s općim čak i ako se održe sljedeće godine – kazao je Čović.
– Prvo što treba BiH i Hrvatima ovdje je euroatlantski projekt i sve što on podrazumijeva, a druga ključna stvar koja treba slijediti je promjena Izbornog zakona i reorganiziranje BiH. Ako to uspijemo napraviti, odmah nakon toga trebali bismo raditi na racionalizaciji državne uprave. Čak ni kada bi Hrvati dobili svoj entitet s pet županija, ova struktura ne bi mogla preživjeti.
Da u Federaciji BiH nemamo ova stalna podmetanja i pokušaje prijevare, uvjeravam vas da bi se s ovih dva milijuna ljudi dalo sasvim dobro upravljati jer imamo sve potencijale i ne bismo imali nijednog razloga da bilo tko ode iz BiH. Nakon rješavanja prethodnih pitanja trebali bismo se fokusirati na gospodarstvo, jer bez toga nemamo izgleda ovdje pričati o zaštiti i nacionalnoj priči. Ako uspijemo s europskim putem, izmjenama Izbornog zakona i reorganiziranja države, riješili smo probleme BiH, ali i hrvatsko nacionalno pitanje – kazao je predsjedatelj Čović.
On je već za danas najavio razgovore oko dva preostala ključna uvjeta koja BiH treba ispuniti da bi mogla podnijeti aplikaciju za članstvo u EU. Prvi sastanak je vezan uz prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) oko pitanja tzv. tradicionalne trgovine. Na tome sastanku će, uz članove Predsjedništva Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, biti i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, i zamjenici Vjekoslav Bevanda i Mirko Šarović.
Čović očekuje dogovor oko ovoga uvjeta koji je istaknula europska administracija, a kojemu se djelomično protive predstavnici Srba i Bošnjaka. Slično je i s mehanizmom koordinacije oko čije provedbe postoje prijepori vezani za ulogu županija. Ovaj je dokument usvojilo Vijeće ministara i entitetske vlade, a nakon čak dva mjeseca odluka nije potpisana jer se pokušava promijeniti njezin sadržaj.
– Ideja je bila od početka da se donese mehanizam koordinacije, a da se ta problematična pitanja oko eventualne neučinkovitosti rješavaju u hodu. Uvijek smo imali prigovore s prijedlozima kako je previše ljudi za stolom. Međutim argumenti iz Hrvatske i Slovenije su pokazali kako svako od povjerenstava koja su se bavila koordiniranjem rada oko ulaska u EU ima između 50 i 100 ljudi. Nije onda jasno ako tamo nije smetalo, zašto bi u BiH to bila smetnja da to budu predstavnici deset županija – rekao je Čović. Pojasnio je kako je odluka prošla Vijeće ministara.
Komentirajući sve češći trend odlaska ljudi u inozemstvo, Čović je pojasnio kako je jedino kratkoročno rješenje otvaranje radnih mjesta, a svojevrstan pozitivni šok bit će zapošljavanje 10 000 pripravnika.
– Jedino je rješenje otvoriti radna mjesta. Tako stvari izgledaju iz kratkoročne perspektive i to je dominantni razlog zašto odlaze mladi. Međutim ne odlaze samo zbog toga. Zanimljivo je da je analiza odlaska ljudi iz Posavine pokazala kako ne odlaze samo zbog zaposlenja ili nepostojanja posla. Naime, dvije trećine su imali posao, a jedna trećina je bila onih koji su u inozemstvo otišli s burze rada. To pokazuje i da je ozračje jedan razlog. I malo prije kada smo spominjali ovih 10 000 pripravnika koje ćemo zaposliti, to ovako ne predstavlja gotovo ništa, ali je puno. Bez novih radnih mjesta, u gospodarstvu, ali ne u institucijama države, jasno je da je ova priča uzaludna – naglasio je predsjedavajući Čović.
Kada je u pitanju Grad Mostar, Čović je mišljenja da će se i to riješiti ako postoji dogovor o Predsjedništvu BiH i izboru izaslanika u Domu naroda, odnosno ako se dogovore izmjene Izbornog zakona. – Prema dosadašnjim pregovorima nije se još pronašlo pravo rješenje i nije postignut dogovor. Stranke, prije svega SDA i HDZ BiH i dalje pregovaraju, a kako se doznaje više se u rješeavanje problema Mostara neće uplitati OHR i ostaje na domaćim liderima da se dogovore. Cilj je da Mostar ne bude Grad slučaj – kazao je.
Čović je također istaknuo kako nema dovoljno Hrvata zaposlenih u institucijama i ministarstvima te kako takvo stanje treba promijeniti. – U 70 posto ministarstava, uprava, agencija… uopće nema Hrvata ili su minimalno zastupljeni s jednim ili dva čovjeka. To je realno stanje i na tome treba raditi kako bi se stvari mijenjale – kazao je Čović za “Večernjak”.
Trafika|Ba
